FRANJEVAČKI KULTURNI CENTAR FRA EUGEN KUKINA

Piše fra Vjenceslav Janjić

CERNIK – Uz jedinstvenu, u ovom dijelu Europe, Biblijsko-arheološku zbirku u postavi domaćeg sina dr. fra Tomislava Vuka, profesora biblijskih znanosti u Jeruzalemu, Franjevački samostan u Cerniku posjeduje i čuva vrijednu samostansku knjižnicu u kojoj su pohranjena sva djela slavonskih pisaca iz 18. stoljeća.

Ovaj će se postav proširiti i s novim sadržajima ovog ljeta. Već je uređen novi prostor za postav dvije do tri tisuće novih naslova. Tako će ovaj samostan imati bogatu knjižnicu s više od šest do sedam tisuća naslova. Svakako najveće su kulturne vrijednosti dvije inkunabule, prve tiskane knjige, koje posjeduje ovaj samostan. Fra Tomislav dolazi iz Jeruzalema i ovog ljeta na godišnji odmor u svoj zavičaj i kroz čitavo vrijeme godišnjeg odmora radit će na njegovu osmišljavanju.

Fra Tomislavu dugujemo i veliku zahvalnost na još jednom kulturnom projektu , a to je „Franjevački kulturni centar fra Eugen Kukina„ kojeg bi trebalo osmisliti i izgraditi. Naime, ovaj Franjevački samostan posjeduje i zbirku kulturnih umjetnina s 469 registarskih jedinica. Ona uključuje barokna djela iz samostanskog inventara iz 18 st. Te zbirku suvremene umjetnosti, kataloški obrađenu, ali za sad zbog nedostatka prostora ona nije izložena nego pohranjena u prikladno uređenom depou.

Kod te zbirke radi se o umjetničkim djelima regionalnih, ali i drugih umjetnika. Riječ je o 221 djelu suvremene umjetnosti. Posebno su brojna djela Ferdinanda Kulmera, njih 30, posljednjeg cerničkog grofa koji je u Francuskoj poznatiji kao akademski slikar. Tu su i duborezi i skulpture uvaženog hrvatskog naivnog kipara Josipa Bićanića, također domaćeg sina. U ovaj popis kulturnih vrijednosti Franjevačkog samostana u Cerniku treba pridodati i 62 umjetničke slike iz donacije muzealca Antuna Bauera, Vukovarčanina.

Ovaj samostan vapi za još dvije velike dvorane u kojima bi bila smještena galerija slika i Zavičajni muzej. Možda ove retke pročita i netko tko može djelotvorno pomoći ovom samostanu da postane ono zašto je i sagrađen u 18.st. ovako velik, a to je regionalno religiozno- pedagoški kulturni centar.

Obnova samostana i životnih ambijenata, skupa s uređenim okolišem, već je stvorila mogućnost da se u njemu održavaju religiozno –pedagoške, kulturne i znanstvene manifestacije te simpoziji za skupine do pedeset osoba. U tom kontekstu i već postavljena Biblijsko-arheološka zbirka predmeta iz Svete Zemlje dobit će i svoj puni smisao.

Fra Vjenceslav Janjić