NOVA GRADIŠKA 10. studeni 2010. – Jučer je u gradskoj vijećnici u organizaciji Udruge volontera Nove Gradiške održana tribina na temu govorni poremećaji kod djece. Stručni predavač je bila prof. defektolog-logoped Zdenka Španić-Kekez. Predavanje je bilo namjenjeno prvenstveno roditeljima djece sa poteškoćama u govoru, ali i ostalima koji su
povezani ili pak pate od istih poremećaja. Na predavanju su obrađene mnoge teme i dati brojni savjeti. Donosimo neke pojedinosti sa predavanja. Predavačica je na početku istaknula da govor kod djeteta ne može nastati sam nego u okolini i društvu. Govor po funkcijama se dijeli na govor značenja, iskustveni govor i govor djelovanja. Komuniciranje je govor na razini zajedničkog iskustva, te je razumljiviji na podjednakoj razini iskustva. Kod retardirane i djece gluhe od rođenja komunikacija je otežana zbog različitog iskustva.
Govor je najuspješniji medij koji ima socijalnu namjenu kao djelovanje na ponašanje sugovornika. Za govorni razvoj djeteta potrebna je dinamička okolina.
Dvije su faze govora kod djece.
PREDLINGVISTIČKA FAZA
Nastupa već prvim krikom djeteta nakon poroda odmah kada počinje samostalno disati (to traje prva 2 mjeseca).
Drugo razdoblje u predlingvističkoj fazi dijete koristi stražnji dio usta te se počinje smijati i gukati. To traje od 8 do 20 tjedana.
U trećem razdoblju se javljaju vokalna igra i istraživačko ponašanje te govor proizlazi iz prednjeg djela usta. Od 25. do 50-tog tjedna, u četvrtoj fazi, nastaje slogovno glasanje ili ritualizirano stereotipno (ta-ta, ba-ba…) u razdoblju mnogi roditelji misle da dijete izgovara svoju prvu riječ kao npr. tata, ali to nije tako. To je samo slogovno glasanje.
prof. Zdenka Španić-Kekez
LINGVISTIČKA FAZA
U ovoj fazi u djeteta se javljaju prve riječi i dijete tada izgovara riječi s razlogom. Ovaj put tata izgovara sa razlogom gdje ga dijete oslovi kada ga vidi. Prvi je govor telegrafski.
Od druge do treće godine dijete izgovara dvosložne iskaze i male rečenice.
Od treće godine počinje upotrebljavati zamjenice i počinje vladati gramatičkom kategorijom materinjeg jezika.
Poslije prve riječi dijete sve više popunjava riječnik riječima koje razumije, a možda ne može izgovoriti.
Što se tiče govora među djecom postoje velike individualne razlike. Dijete šale, zagonetke i metafore usvaja tek nakon pete godine.
U ovoj fazi nastaju prvi vokali (a, e, i, o, u), a zatim konsonanti (p, b, m, t, d, n, k, g…).
Od treće godine nastaju (j, f, v, h, l,), a zatim i s, z, c, š, ž, č, ć, dž, đ, r, nj i lj koji mogu biti nejasni umekšanog izgovora. Pogrešan izgovor glasa r tolerira se do pete godine kada bi dijete trebalo ispravno izgovarati glasove svoga materinjeg jezika.
Uzroci artikulacijskih poremećaja su: rascijep na usnama, meko ili tvrdo nepce, nespretnost artikulatora npr. jezika, loš fonematski sluh, mali vilični kut, zapuštenost ili zaostajanje u intelektualnom razvoju, roditeljski perfekcionizam, bilingvizam ili dvojezičnost, loš govorni uzor te bilo kakvo odstupanje građe artikulanata (usne, jezik, čeljust, zubi).
Dislalija ili krivi izgovor glasova
Kod ove pojave je prisutna supstitucija (zamjena glasova) i distorzija (pogrešan izgovor nekog glasa) i interdentalni izgovor.
Za to je potrebita logopedska terapija kojom se ispravljaju poremećaji. Terapija traje najmanje 30 minuta 2 do 3 puta tjedno (ovisno o dobi djeteta). Potrebna je također i suradnja roditelja koji kod kuće trebaju ponavljati naučeno s djetetom.
Mogućnost krivog izgovaranja glasova povećava se nakon rata, šokova i raznih ostalih nesreća te se češće javlja kod dječaka. Dislalija ima nasljednu predispoziciju i češće se javlja u dobi od dvije do tri godine zato što se tada govor razvija i nije automatiziran.
Drugo rizično razdoblje je u dobi od četvrte do pete godine kada se dijete počinje intenzivno družiti.
Mucanje – najpoznatiji, ali ne i najučestaliji oblik govornog poremećaja.
Mucanje često nastaje u slijedećim situacijama – polaskom u školu, rođenjem brata ili sestre, u pubertetu zbog slabe ličnosti u toj dobi…
Dijeli se na:
FIZIOLOŠKO MUCANJE
Ono prolazi samo od sebe te se ne smije obraćati pažnja od strane okoline.
PRIMARNO MUCANJE
Djetetu ovaj poremećaj ne smeta ukoliko mu okolina ne ukaže na to.
Još nije riječ o pravom mucanju.
SEKUNDARNO MUCANJE
Sekundarno je pravo mucanje (trajno) kojega je dijete samo svjesno. Dijete tada izbjegava govorne situacije te proizvodi obrambene mehanizme kao što su npr. razni tikovi, treptanje, micanje ramenom itd. Mogu biti također prisutni i problemi sa disanjem. U svakom slučaju što prije potražiti pomoć liječnika.
AKUTNO MUCANJE
To je nagla pojava mucanja te je prekinut ranije normalan govor. Može nastupiti u bilo kojoj dobi, ali najčešće se javlja u dobi od druge do treće godine i pubertetu.
Uzroci mogu biti psihička i fizička trauma. Djetetu je potrebno osigurati mir za što je nužno upozoriti i okolinu, a dobro je pjevati i recitirati s djetetom jer tada mucanje nije prisutno. Također se javiti logopedu.
prof. Zdenka Španić-Kekez i dr. Vesna Oršulić, predsjednica Udruge volontera Nove Gradiške
BRZOPLETOST
Ovu pojavu čine kratak raspon pažnje kod djeteta kao i dezorijentiranost i velika poletnost.
Dijete može imati i kratak dah, odsječen izgovor, brzo izgovaranje riječi i rečenica, neujednačen tempo. Zna se dogoditi da zaboravi što je htjelo reći kao i teškoće u čitanju i pisanju. Uzroci nisu utvrđeni, a moguće je ponavljanje u generacijama.
Dijete se tada teško uklapa u društvo s ostalom djecom zbog toga što mu svaka igra brzo dosadi. U ovom slučaju potrebno s djetetom vježbati motoriku i usmjeravati ga da smisli što će reći.
USPORENI RAZVOJ GOVORA I ZAOSTAJANJE U GOVORNOM RAZVOJU, NEDOVOLJNO RAZVIJEN GOVOR
Nedovoljno razvijen i siromašan govor kod šeste i sedme godine i izgovaranje kratkih riječi. Potrebno također otići liječniku logopedu na savijet.
Dobro je što ranije započeti s poticanjem jezičnog razvoja kod djeteta npr. pjevanjem kratkih pjesmica. Brojalica itd. Sve to pomaže Vašem djetetu da razvije i poboljša svoj govor.
