NOVA GRADIŠKA, 15. ožujak 2015. – Na jučer održanoj konferenciji za novinare županijskog HSLS-a, predsjednica Ružica Vidaković, članica Središnjeg vijeća, predsjednica novogradiškog HSLS-a i dopredsjednica Županijskog vijeća
Marija Karlovčan-Subić i županijski vijećnik Šerif Isaković, još su jednom dali potporu Sindikatu Hrvatskih autocesta i Inicijativi pod nazivom „Ne damo naše autoceste“ te govorili o aktualnostima vezanim za provođenje šengejskog sporazuma i funkcioniranju granice.
„Ne damo naše autoceste“
-Želimo poručiti da i dalje podržavamo inicijativu „Ne damo naše autoceste“ i Sindikat Hrvatskih autocesta kao i u vrijeme kada smo im se pridružili u skupljanju potpisa za referendum.
Nakon najnovijih komentara iz vladajuće koalicije i izjava premijera da se odustaje od monetizacije naš je stav i dalje da se ne može ignorirat preko pola milijuna potpisa građana i njihova volja, te da se referendum nikako ne smije izbjeći.
Dugovi se trebaju reprogramirati i Hrvatskim autocestama vratiti ono što je oduzeto, a to je 0,70 kuna na ime trošarine što je oko 1,7 milijardi kuna.
Navodno je tek jučer poslan zahtjev Ustavnom sudu za ocjenu referendumskog pitanja. U međuvremenu su kalkulirali da ocjenu ustavnosti šalju i na višu međunarodnu distancu, odnosno Europski sud. Pokazuje to manjak poštovanja prema Ustavnom sudu RH, a isto tako i prema samoj državi.
Premijer Milanović kaže da odustaje od monetizacije, njegov zamjenik Grčić da se i dalje pregovara s koncesionarima, a ministar Hajdaš-Dončić da nema više motivacije za rad. Kontradiktorno govore što zbunjuje građane i potencijalne koncesionare.
Broj prikupljenih potpisa jasno govori da ljudi žele referendum.
Postoje i drugi načini da se javni i unutarnji dug sanira o čemu smo mi u HSLS-u govorili. Hrvatska s 4,5 milijuna stanovnika ima 20 ministarstava sa preko 200 paraministarstava (Agencija), a Njemačka koja ima preko 60 milijuna stanovnika ima 16 ministarstava. Kolika su to izdavanja? Treba u vlastitoj kući napraviti reda, smanjiti troškove, smanjiti plaće i onda biti odgovoran prema javnom dugu i kreditima koje su dizale i jedna i druga Vlada.
Hrvatske autoceste su zamišljene kao generator razvitka, turizma i cjelokupnog gospodarstva. Država ih treba zadržati u svom vlasništvu, a cestarine moraju biti manje za turiste, za poduzetnike i domaće pučanstvo. Šteta je što autoceste u Hrvatskoj nemaju više naplatnih kućica, odnosno više izlazaka i ulazaka što znači veću frekvenciju ljudi, roba i usluga, a samim tim veći prihod i veće sudjelovanje u stvaranju većeg društvenog bruto proizvoda.
U našoj Županiji pod brojem jedan je infrastruktura u kojoj autocesta podrazumijeva održivi razvoj.
Moram reći da Inicijativa „Ne damo naše autoceste“ nije osporila davanje u koncesiju sadržaja uz autocestu kao što su restorani , autoservisi i drugi sadržaji.
Priča davanja autocesta na kupnju građanima i mirovinskim fondovima, smatra Inicijativa, a to tvrdi i struka, nije dobra i ne može proći jer ako je nešto javno dobro ono se ne može prodati. Treba reći da su vlasnici fondova strane banke – kazala je, uz ostalo, Ružica Vidaković.
O obvezama koje Hrvatska ima ulaskom u EU vezano za uspostavu šengenske granice govorio je Šerif Isaković.
Šengejska granica
-Iako je pitanje šengejske granice međudržavno pitanje, jer financiranje i briga pada na teret države odnosno fondova EU namijenjenim za tu namjenu, smeta me ponašanje lokalnih vlasti, od županijske i gradskih do svih ostalih, jer se ponašamo kao da to nije naše pitanje.
Šengenska granica podrazumijeva strogu disciplinu i kontrolu, uz ostalo borbu protiv kriminala, a treba i azile za strance. Treba osposobiti Policiju i 5000 policajaca. Zbog specifičnog položaja koji ima Hrvatske i granice duge 1300 kilometara potrebna su ogromna sredstva, a izdvojeno je svega 120 milijuna eura za potrebe infrastrukture i osposobljavanja policije i uređenja granice.
Ministar kaže da će proces pripremne uspostavu šengenske granice trajati cijelo ljeto, možda i godinu dana. Problem je terorizam koji se dogodio u Parizu i još nekim zemljama što će još odgoditi uspostavu šengejske granice. Hrvatska je u težem položaju od drugih zemalja i treba očekivat brojne kontrole, a potrebna je suglasnost svih članica EU.
Kada se danas prelazi granica nemam osjećaj da se išta promijenilo osim formalnosti koju predstavlja ploča s natpisom EU i jedan kolnički trak.
Uspostavom šengejske granice Hrvatska će podići autoritet i ugled među članicama EU i u svijetu.
Za nas je jako važno kako će ta granica funkcionirati ali i to što će se tu događati, od infrastrukture i raznih uređaja na granici koji će, osim obuke policajaca, puno stajati. Smatram da je 120 milijuna eura nedostatno za granicu dugu 1300 kilometara. Očekujem da će Hrvatska zadovoljiti sve zahtjeve vezane za uspostavu šengejske granice – kazao je Šerif Isaković.
Pred izbore treba osvješćivati građane o demokraciji
-Danas razgovaramo o dvije aktualne teme koje nisu značajne samo na državnoj razini, a na našem području, nažalost, nisu riješene. Stajalište HSLS-a, kao stranke, je da aktivno želi sudjelovati u rješavanju problema na najnižoj razini u lokalnoj zajednici pa sve do državne razine. U današnje vrijeme, mnogi problemi, za koje smo očekivali da će biti riješeni, ili će se barem započeti rješavati na pravi način, nisu riješeni. Tako nas je i danas dočekao problem s autocestama. Ako sve svoje vitalne interese stavimo u ruke i nadležnost stranih kompanija i stranih interesa onda je dovedeno u pitanje, uopće, opstanka i nas kao građana hrvatske države i hrvatske države.
O tome u ovim vremenima svaka politička opcija, kojih uistinu danas ima previše u Hrvatskoj, demokraciju treba graditi otvarajući nove prostore. Međutim, iživljavanje demokracije, kao što je to danas slučaj u Hrvatskoj, bez političke odgovornosti, a da se ne vidi konkretan doprinos koji mora biti temelj i smisao političkog rada, bojim se de je na neki način promašaj.
Pred izbore koji slijede krajem ove godine valja o tome razmišljati i osvješćivati građane da demokracija nije samo vlastito mišljenje nego i određeno znanje, prije svega velika odgovornost – kazala je Marija Karlovčan-Subić.
