HSS NEZADOVOLJAN ZAKONOM O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU: Gospodo kakvu vi to Hrvatsku želite?

ZAGREB – U petak, 16. veljače izglasan je Zakon o poljoprivrednom zemljištu , kojim je Hrvatska seljačka stranka nije zadovoljna jer marginalizira OPG-ove i obrte u poljoprivredi, a favorizira „mala poduzeća“ , poduzeća koja imaju do 50 zaposlenih i 10 mil. € prihoda godišnje. Hrvatska poljoprivreda ne može počivati na takvim osnovama, hrvatsku poljoprivredu su sačuvali OPG-ovi, u Hrvatskoj se do nedavno moglo živjeti od poljoprivrede. Smjer koji se trasira hrvatskoj poljoprivredi donesenim Zakonom nije dobar, a HSS je na prijedlog Zakona uložio četiri amandmana.

I. Sredstva ostvarena od naknade za promjenu namjene prihod su državnog proračuna 30% i 70% jedinica lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.

II. prednost kod zakupa i prodaje imaju domicilni poljoprivrednici kojima je to osnovna djelatnost, stočarstvom se bave više od 3 godine i oni koji zemlju obrađuju više od 5 godina u mirnom posjedu, onaj koji je izmirio sve svoje zakonske obveze prema državi.

III. Sredstva ostvarena od zakupa, prodaje, prodaje izravnom pogodbom, privremenog korištenja i davanja na korištenje izravnom pogodbom prihod su državnog proračuna 10%, 15% proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave i 75% proračuna jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.

IV. Jedan kupac može na području Republike Hrvatske kupiti poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i to maksimalno do 50 ha za kontinentalno područje i do 5 ha za priobalno područje

Obrazloženje predloženih amandmana dao je saborski zastupnik Davor Vlaović.

„Uvažili ste neke dijelove, naših amandmana i ugradili ih u Zakon, ali najvažniji dio, onaj koji se odnosi na OPG-ove i njihov opstanak na nemilosrdnom EU poljoprivrednom tržištu niste. Reda u raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem neće biti dok evidencije u katastru i arkodu ne budu identične.

Druga najlošija odredba Zakona je stavljanje u isti rang OPG-a s malim poduzećem koje u našim poljoprivredno-gospodarskim uvjetima nije malo jer može zapošljavati do 50 ljudi i imati bruto prihod do 10 milijuna €. OPG-ovi i stočari koji čuvaju naš ruralni prostor s takvima se neće moći boriti, posebice kada se zna da će ministar sam donositi pravilnik bez javne rasprave. Zemlju će dobiti poduzeća , a ne OPG-ovi. Takav način odlučivanja i dodjele zemlje proizvesti će još više blokiranih, a i danas su velika većina blokiranih upravo OPG-ovi. Mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva u takvim uvjetima nemaju šansu. Jedina šansa, prilika koju će dobiti je jednosmjerna autobusna karta za zapadnu Europu. Gospodo želite li takvu Hrvatsku?

Ne dopuštate općinama donošenje odluka o načinu raspolaganja, u dovoljnoj mjeri. U općinama najbolje znaju tko se bavi poljoprivredom i treba li mu poljoprivredno zemljište, treba li mu površina koja se naslanja na njegovu i koliko ona smije biti velika, a nekada treba biti veća od 10 ha.

Jedinice lokalne samouprave također trebaju dobiti veći dio prihoda prihodovanih od prodaje, koncesije, zakupa ili prenamjene poljoprivrednog zemljišta ta sredstva će ulagati u razvoj ruralnog prostora. Time bismo pokazali da nam je stalo do našeg sela i do našeg ruralnog prostora.“ Kazao je u obrazloženju HSS-ovih amandmana Vlaović.