PRAŠNIK I MUŠKI BUNAR – Neotkriveni rezervati šumske vegetacije

865 0

Ostaci nekadašnjih prašuma na dohvat su nam ruke, a da za njih, osim šumara, malo tko zna

NOVA GRADIŠKA, 28. lipnja 2010. – U novogradiškoj Posavini, u neposrednoj blizini auto-ceste Zagreb-Lipovac nalaze se posljednji ostaci slavonske prašume hrasta lužnjaka, koja je pokrivala nizinski dio Panonije, između Save i Drave. Ostatak

 nakedašnje prašume nalazi se u predjelu Prašnik. Starost hrastovih stabala iznosi 150-300 godina, promjer im se kreće od 70 do 200 cm, dok u visinu dosežu i do 40 metara. Ostaci prašume kriju mnoge znamenitosti. Uz višestoljetna stabla hrasta, biljni i životinjski svijet, tu je i gljiva zec koja uz stoljetna stabla i njihove ostatke narste težine i više od pet kilograma. Na žalost, Prašnik nije dostupan zbog mina koje su zaostale iz Domovinskog rata.

Prašnik

 

Isto tako, na dohvat ruke, na sjevernoj strani Okučana na Psunju u predjelu Muški bunar nalaze se ostaci nekadašnjih psunjskih prašuma bukve i hrasta kitnjaka. Svjedoče o nekadašnjem bogatstvu slavonskog sredogorja s vrlo kvalitetnim i lijepim šumama. Ova dva šumska lokaliteta Bogom su dana, ali nažalost još uvijek neiskorištena kao turistički potencijal i mjesto gdje se s obitelji može otići na nekoliko sati. O Prašniku i Muškom bunaru opširnije piše dipl. ing. šumarstva Mario Bošnjak, tajnik novogradiškog ogranka Hrvatskog šumarskog društva, koje uz ostalo štiti i promiče vrijenosti i osobitosti šuma novogradiškog kraja.  

Prašnik

 

Rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar

 – Oba su predjela proglašena specijalnim rezervatom šumske vegetacije. Po zakonu o zaštiti prirode specijalni rezervat prirode je područje u kojem u je osobito izražen jedan ili više elemenata prirode (biljne i životinjske vrste, njihove zajednice, reljef, vode) a osobitog je znanstvenog značenja i namjene. Specijalni rezervat može biti: šumske vegetacije, botanički, zoološki (ornitološki, ihtiološki i dr.), rezervat u moru, geografski i geološki i dr. U specijalnom rezervatu nisu dozvoljene radnje koje bi mogle narušiti njegova svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom ( branje i uništavanje biljaka, uznemirivanje, hvatanje i ubijanje životinja, unošenje stranih vrsta, melioracioni zahvati, razni oblici privrednog i ostalog korištenja i sl.).

 Dio stare slavonske šume u predjelu Prašnik, odjel 7a izlučen je iz redovnog gospodarstva još 1929. godine u površini od 53,35 ha, a nalazi se približno na 96 m nadmorske visine. Danas je to specijalni rezervat šumske vegetacije koji ima ukupnu drvnu masu 33.802 m3. Između starih stabala koja su dosta rijetka javlja se mlada mješovita šuma. S vegetacijskog gledišta tu su zastupljene zajednice: Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 71 i Genisto elate-Quercetum roboris caricetosum remote Horv. 38. Starost hrastovih stabala iznosi 150-300 godina, prsni promjer kreće im se od 70 do 200 cm, dok u visinu dosežu i do 40 m. Krošnja im je večinom suhovrha, a debla su napale strizibube (Cerambix cerdo). Prilikom izmjere1954. godine bilo je ukupno 1.560 komada starih hrastova, dok je u 1974. godini ostalo 1.487 komada s totalnom drvnom masom od oko 26.600 m3. Pojedini primjerci imaju drvnu masu i više od 50 m3. To je danas još jedina sačuvana šuma starih hrastika Slavonije i stoga je vrlo interesantna za prirodoslovna istraživanja i proučavanja.

Prašnik

 

Muški bunar nalazi se na jugozapadnom dijelu Psunja na nadmorskoj visini od 750 do 800 m, gdje je u odjelima 17a, 17d, 17e, 16b, 16c na površini od 43,42 ha izlučena od redovitog gospodarenja1929. godine od 150 do 300 godina stara bukova šuma (24 ha) i mješovita šuma bukve i kitnjaka (19 ha). U prvom redu zdravstveno stanje, obrast, sklop, visina i prsni promjeri zadivljuju namjernike u toj šumi, jer je to zaista izvanredno djelo prirode koje moramo sačuvati za naredne generacije. Visina bukovih stabala kreće se do 40 m, a prsni promjeri bukve i hrasta kitnjaka dosežu i do 200 cm. Drvna masa po hektaru iznosi 584 m3. S fitocenološkog gledišta tu je razvijena gorska bukova šuma (Fagetum croaticum montanum Horv. 38) i na sojnoj i osojnoj ekspoziciji raste šuma hrasta kitnjaka sa bukvom. U oba rezervata postavljene su trajne plohe na kojima će se u okviru međunarodnog projekta «Čovjek i biosfera» i «Komparativna istraživanja ekosistema Hrvatske» obavljati dugoročna timska istraživanja. Oba ta predjela starih slavonskih šuma sačuvali su domaći šumari za buduće naraštaje kao simbole nekadašnjeg bogatstva da se sadašnje generacije uče na njima, da ih znanstveno istraže i prikažu – piše dipl. inž. Šumarstva Mario Bošnjak.   

Prašnik

Muški bunar

Prašnik

Prašnik

Muški bunar

Muški bunar

 

Related Post

PETA „SARMIJADA I PROVIJADA“

Autor - 22/03/2015 0
NOVA GRADIŠKA, 22. ožujak 2015. – Na petoj „Sarmijadi i provijadi“, održanoj jučer u pansionu „Slavonski biser“, mlada ekipa Industrijsko-obrtničke…