Tekst i fotografije Mican
Na blagdan sv. Roka župa u Bos. Gradišci koja je njemu posvećena, obilježila je 180 godina svoga postojanja.
Sveto misno slavlje, uz suslavlje banjolučkog biskupa msgr. dr. Franje Komarice i četrnaest svećenika, predvodio je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, koji je svojedobno u ovoj župi bio župnikom.
Nazočne vjernike je na početku sv. Mise pozdravio bosanskogradiški župnik vlč. Marko Stojčić izrazivši zadovoljstvo zbog okupljanja mnoštva vjernika i dvojice pastira Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini. Na osobit način je uputio pozdrav predstavnicima islamske zajednice efendiji Zejnilu Latifović i Srpske pravoslavne crkve ocu Mirku Milisavić kao i zamjeniku gradonačelniku ovoga grada, koji su došli na proslavu ove obljetnice. Zatim je nazočne upoznao ukratko s poviješću ove župe koja obilježava 180. obljetnicu.
Kardnal Vinko Puljić se na početku prisjetio vremena kada je ovdje bio župnikom i zahvaljujući Bogu za 180 godina vjerničkog kontinuiteta katolika na ovom prostoru.
Završavajući propovijed pozvao je nazočne da budu odvažni svjedoci Krista živoga. „Danas želimo zahvaliti Bogu što smo vjeru sačuvali kroz tolike godine. Vlasti se mijenjaju i svaka donosi nešto svoje, ali ljudi trebaju po Božju živjeti. Spomenuo je i dvojicu ljudi koji su mučenički ugradili svoje živote u ovu župu.
Župljani su, u znak zahvalnosti kardinalu darovali fotografiju župe Bosanska Gradiška iz 1945. godine.
Poslije Misnog slavlja, za više od 250 osoba, domaćih vjernika i gostiju pripremljen je ručak, a nazočni su mogli uživati u zvucima tambura i šargije.
UKRATKO O ŽUPI SV. ROK U BOSANSKOJ GRADIŠCI
U Berbiru, danas Bosanska Gradiška, župa je postojala još u XVII. stoljeću. Nakon njezine propasti vjernike na tom području pastorizirali su franjevci iz Ivanjske. U predtursko doba na području današnje bosanskogradiške župe postojao je cio niz župa Zagrebačke biskupije koje još uvijek nisu precizno ubicirane, ali svakako su bile u Gornjim Podgradcima, Gornjim Kijevcima, Osiku i Rastiku.
Vjernička katolička zajednica u Bos. Gradišci je 1838. godine, kao mjesna kapelanija odvojena od župe Ivanjska, a župom je proglašena 1872. Za zaštitnika je odabran sv. Rok, hodočasnik i zaštitnik od bolesti kuge i gube, jer je ovim krajevima harala ta crna smrt – kuga.
Župna crkva sagrađena je 1908. – 1912., a obnovljena 1989. godine u vrijeme dok je tu župnik bio današnji vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. I poslije ovoga rata, dok je župnik bio pok. vlč. Pero Čolić, je obnovljena njena unutrašnjost, restaurirani oltari te izvršeno prekrivanje.
Prva župna kuća sagrađena je prije crkve, a novi veliki župno pastoralni centar, koji obuhvaća župni stan, uredske prostorije, vjeronaučnu dvoranu i druge prateće prostorije 1990. god.
Župa Bosanska Gradiška ima groblja u Brestovčini s kapelicom sv. Ane i u Čatrnji s kapelicom Male Gospe koja je u tijeku rata bila srušena pa je izgrađena nova. U Cerovljanima rimokatolici i grkokatolici imaju zajedničko groblje. Tamošnja kapelica je srušena i nije izgrađena nova kao i u Batru u kojem se također nalazi rimokatoličko groblje, za tadašnje vjernike sela kojih više nema Bukvika i Batra. U Mačkovcu je područna crkva Duha Svetoga sagrađena 1980. ali je teško oštećena u zadnjem ratu.
Na području ove župe svoju kuću imaju časne sestre Klanjateljice Krvi Kristove. One su u ovu župu došle 28. kolovoza 1898. Godine 1995. protjerane su, a vratile su se 2000. U međuvremenu je obnovljena njihova kuća.
U neposrednoj blizini crkve se nalazi Hrvatski dom, a tu je i spomenik hrvatskom kralju Tomislavu koji je otkriven u jesen 1926. godine, u povodu 1000. obljetnice hrvatskog kraljevstva. Dom je svečano otvoren 30 listopada 1932. godine, a sagradilo ga je Kulturno-umjetničko društvo „ Posavac“. Hrvatski dom čeka povrat svom vlasniku a spomenik obnovu jer je uveliko oštećen u tijeku minulog rata.
U novije doba u toj je župi jedan svećenik je mučenički završio život. Riječ je o župniku i dekanu prelatu Kazimiru Višaticki a to ubojstvo se dogodilo u večernjim satima 17. studenog 2004. godine. (Tekst i fotografije Mican)