U Zagrebu, 11. ožujka 2016. – Povodom usvajanja prijedloga Državnog proračuna za 2016. s projekcijama za 2017. i 2018. godinu na sjednici Vlade 10. ožujka, danas je Centar za mirovne studije zajedno s ekonomskim stručnjacima
organizirao konferenciju za novinare Ocjena stanja i perspektive Državnog proračuna i fiskalne politike u Hrvatskoj na kojoj je svoje viđenje dala i Platforma 112.
Analizu postojećeg stanja i alternativne mjere za upravljanje proračunom, koje uz poštivanje određenih proračunskih zadatosti mogu utjecati na smanjenje društvenih nejednakosti, ublažiti efekte socijalizacije troškova fiskalne konsolidacije te spriječiti narušavanje osnovnih sustava podrške za građane, kao što su sustav socijalnih davanja, mirovina, zdravstva i obrazovanja, predstavili su ekonomski stručnjaci: dr.sc. Hrvoje Šimović, dr.sc. Velibor Mačkić i dr.sc. Valentina Vučković.
Nakon analize proračuna istaknuto je kako je pozitivna strana ovog proračuna to što ciljevi, iako nisu jasno prikazani, pokazuju veći fokus na održavanju rasta i zaposlenosti, kao glavnih generatora pozitivnih pomaka, umjesto na fiskalnoj konsolidaciji. Kao ključne preporuke istaknute su: jačanje mehanizama za za upravljanje javni dugom i to kroz specijaliziranu agenciju, održavanje razine socijalnih transfera i mirovina iz razloga što je stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera i mirovina čak 45,2 (u 2014.g.), te izbjegavanje eksperimentiranja sa linearnim rezanjem plaća iz razloga što je unutarnja potrošnja još uvijek ključan generator rasta, te zbog nepravednosti i neadekvatnosti takve mjere koja bi u istoj mjeri pogađala i one koji su izvrsni kao i one koji svoj posao ne obavljaju dobro.
Jedna od ključnih preporuka je da se za 2017. i naredne godine definiraju reformski ciljevi na rashodovnoj strani, a da se pak na prihodovnoj strani definira sveobuhvatna porezna reforma umjesto točkastih izmjena u poreznom sustavu koji uzrokuju nestabilnost i gubitak povjerenja. U sklopu porezne reforme naglasak bi trebao biti na širenju porezne baze i većem oporezivanju kapitala (Hrvatska je među prve tri zemlje u EU po niskom oporezivanju kapitala).
Platforma 112 istaknula je kako je proračun pokazatelj kako i koliko ova Vlada shvaća i podupire demokraciju, pa tako iz perspektive ukupnog demokratskog društvenog razvitka Hrvatske najviše brine nastavak marginalizacije obrazovanja i znanosti, za što se i opet izdvaja daleko manje sredstava u odnosu na prosjek država članica EU te čak manje nego prethodne godine. U proračunu Ministarstva znanosti i obrazovanja se ne nalazi zasebna proračunska linija za provedbu kurikularne reforme, što otvara pitanje kako će se osigurati sredstva za ovaj ključan strateški iskorak.
Također proračun za međunarodnu razvojnu suradnju putem humanitarnih i razvojnih programa hrvatskih organizacija civilnog društva u potpunosti je nestao, a Istodobno, proračun za čuvanje državnih granica je udvostručen, što je financijska kruna dosadašnjim političkim potezima vlasti u smjeru zaustavljanja izbjeglica i militarizacije granica, što smatramo sramotnim odgovorom hrvatske Vlade na patnju žrtava rata i siromaštva iz najgorih svjetskih žarišta.
OSVRT NA USVAJANJE PRIJEDLOGA PRORAČUNA ZA 2016.
-Povodom usvajanja prijedloga državnog proračuna za 2016. s projekcijama za 2017. i 2018. godinu na sjednici Vlade 10. ožujka, osvrćemo se na one proračunske stavke i promjene u odnosu na prethodnu godinu koje smatramo najvažnijim pokazateljima kako i koliko ova Vlada shvaća i podupire demokraciju: neovisne institucije, zadužene za nadzor nad izvršnom vlašću te za zaštitu prava građana u odnosu na vlasti, neovisni, profesionalni i kritični mediji, autonomno civilno društvo, informirani, obrazovani i aktivni građani pri čemu je posebno važna podrška kulturnom i društvenom djelovanju nacionalnih manjina i socijalnom uključivanju marginaliziranih društvenih skupina. Kao najveće izvore zabrinutosti ističemo namjerugašenja neprofitnih medija, nastavak marginalizacije obrazovanja i znanosti, nepriznavanje prava svih civilnih žrtava rata te obustavu humanitarnih međunarodnih razvojnih programa hrvatskih organizacija civilnog društva.
Što se tiče proračuna neovisnih institucija, osigurava se kontinuitet financiranja pa se tako Povjerenici za informiranje i Pučkoj pravobraniteljici povećavaju sredstva, što pozdravljamo, a sredstva za Državno izborno povjerenstvo te Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa na jednakoj su razini kao i dosad. Ipak, brine značajno smanjenje proračuna DORH-a skoro za jednu trećinu, unatoč javnom apelu ove institucije oko manjka sredstava i loših uvjeta rada, što može ugroziti učinkovitost istraga za ratne zločine, zločine iz mržnje, korupciju i druga kaznena djela od posebne važnosti za demokratski poredak. S druge strane, osiguran je kontinuitet financiranja USKOK-a uz blago povećanje sredstava. Iako je ukupni proračun za pravosudni sustav povećan za 11%, što pozdravljamo, zabrinjava pad stavki za obrazovanje pravosudnih dužnosnika, vježbenika te zaposlenika u zatvorskom sustavu.
Međutim, za funkcioniranje demokracije alarmantno je kako su u proračunu tretirana financijska sredstva za potporu proizvodnji medijskog sadržaja od javnog interesa. Budući da su upravo profesionalni i politički neovisni mediji, uz autonomno civilno društvo, ključni za razotkrivanje zlouporaba vlasti, korupcije, kršenja demokratskih standarda, ali i raznih oblika kriminala, smatramo apsolutno neprihvatljivim što nema jedne dodatne kune u proračunu Ministarstva kulture za potporu neprofitnim medijima, povrh sredstava za izvršenje preuzetih obveza u prethodnoj godini. Istodobno, ova je Vlada provela odluku tehničke vlade kojom je proračun Vijeća i Agencije za elektroničke medije koji uključuje i Fond za pluralizam medija izgubio je status izvanproračunskog korisnika te je stavljen pod proračun Ministarstva financija. Time je ova ključna institucija za razvoj medijskog pluralizma i regulaciju elektroničkog medijskog prostora izgubila dio svoje neovisnosti predviđene i propisima EU.
Nastavlja se trend ignoriranja civilnih žrtava rata. Progresivno smanjenje proračuna za stambeno zbrinjavanje kao i regionalnog stambenog programa te kapitalne potpore za održivi povratak još će više otežati život prognanika, povratnika i izbjeglica.
Iz perspektive ukupnog demokratskog društvenog razvitka Hrvatske najviše brine nastavak marginalizacije obrazovanja i znanosti, za što se i opet izdvaja daleko manje sredstava u odnosu na prosjek država članica EU te čak manje nego prethodne godine. U proračunu Ministarstva znanosti i obrazovanja se ne nalazi zasebna proračunska linija za provedbu kurikularne reforme, što otvara pitanje kako će se osigurati sredstva za ovaj ključan strateški iskorak.
Što se tiče proračunskih izdataka za organizacije civilnog društva, pozitivno je što su proračunske stavke za Zakladu za razvoj civilnog društva te za Ured za udruge više-manje na istoj razini u 2016., uz projekcije značajnih povećanja u naredne dvije godine. Najveći dio proračuna ove dvije institucije odnosi se na obveze nacionalnog su-financiranja projekata iz EU fondova koje su već definirane do 2020. godine. Ipak, slika Vladine strategije financiranja projekata i programa organizacija civilnog društva od javnog interesa bit će potpuna tek nakon što Vlada donese novu Uredbu o raspodjeli lutrijskih sredstava na različite tematske prioritete. Također se nadamo i da proračunske linije za civilno društvo unutar resora od posebne važnosti za društveni razvoj, poput obrazovanja, socijalne politike i mladih, kulture, zaštite ljudskih prava i djelovanja nacionalnih manjina, neće doživjeti značajnija smanjenja usvajanjem te odluke.
Međutim, proračun za međunarodnu razvojnu suradnju putem humanitarnih i razvojnih programa hrvatskih organizacija civilnog društva u potpunosti je nestao, pa tako i novac za nastavak višegodišnjih projekata podrške ukrajinskim aktivistima za zaštitu ljudskih prava ili pak siromašnoj afričkoj djeci, dok je proračun za interne troškove MVEP-a za vođenje ove politike srezan na minimum, unatoč tome što se radi o obvezi RH kao članice EU.
Istodobno, proračun za čuvanje državnih granica je udvostručen, što je financijska kruna dosadašnjim političkim potezima vlasti u smjeru zaustavljanja izbjeglica i militarizacije granica, što smatramo sramotnim odgovorom hrvatske Vlade na patnju žrtava rata i siromaštva iz najgorih svjetskih žarišta, pogotovu u svjetlu drastičnog rezanja proračuna za međunarodnu razvojnu suradnju u siromašnim i ratom pogođenim zemljama te protivno većinskoj podršci hrvatskih građana politici otvorenih granica i solidarnosti.
