SLAVONSKI BROD – Svi koji su agronomiju studirali devedesetih godina prošlog stoljeća sjetiti će se emeritusa Milana Maceljskog koji je sa zanosom pričao o formiranju savjetodavne službe i njenoj ulozi u uspostavi novih tehnologija na poljoprivrednim gospodarstvima što se i dogodilo. Hrvatska ima Hrvatsku poljoprivredno šumarsku savjetodavnu službu koja skrbi za 60.000 malih i srednjih poljoprivrednih tijekom godine. HPŠSS ima više od 250 visokoobrazovanih stručnjaka različitih profila koji su svakodnevno prisutni na terenu.
HPŠSS je osnovalo Ministarstvo poljoprivrede kao specijaliziranu javnu ustanovu da bi prenijelo dio poslova koji utječu na povećanja efikasnosti, brzinu rješavanja problema, približavanje korisnicima te poticanje izvrsnosti. Osnivanje ustanove s javnim ovlastima, argumentiralo se obvezama usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unijeli ispunjavanjem obveza preuzetih međunarodnim konvencijama. U 18 zemalja članica EU savjetodavne službe su organizirane kao u Hrvatskoj kroz tijela s javnim ovlastima , samo u 5 članica (Malta, Cipar, Luksemburg, Bugarska i Slovačka) savjetodavna služba radi kroz državne institucije, ministarstva poljoprivrede. Uloga savjetodavnih službi u Europskoj uniji , temeljem dokumenta „Budućnost hrane i poljoprivrede – Komunikacija o zajedničkoj poljoprivrednoj politici nakon 2020“ postaje značajnija i neizostavna za povlačenje sredstava za poljoprivredu iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj ( EPFRR) i Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP).
Europski poljoprivredni smjer je jasan po pitanju važnosti savjetodavnih službi i predviđa njihovo osnaživanje. Prateći europske politike Hrvatski sabor je u 2018. donio Zakon o Hrvatskoj poljoprivredno savjetodavnoj službi u potpunosti usklađen s europskim zakonodavstvom čime su poljoprivredni i šumarski sektor dobili pravno reguliranu i logističku potporu.
U takvim okolnostima ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić u saborsku proceduru po hitnom postupku u prvom i drugom čitanju upućuje Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi s konačnim prijedlogom Zakona kao i niz zakona kojima je HPŠSS imala ovlasti zastupanja i pomaganja poljoprivrednika.
U hitnu proceduru upućuje se i zakon kojim se ukida Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu. Hrvatska seljačka stranka takve prijedloge ne podržava.
Pitanje je ZAŠTO?
Saborski zastupnik Davor Vlaović na saborskom Odboru za poljoprivredu tražio je da navedeni Zakoni idu u redovnu proceduru kako bi se napravila analiza postojećeg stanja, komparirale prednosti i nedostaci takve odluke.
„Protiv smo ukidanja pozitivnog Zakona radi postizanja ušteda koje niste niti pokazali, i još manje dokazali. Ovo što radite je odmicanje struke od sela i OPG-ova. To je model balkanske i istočno europske prakse. Mi želimo biti dio moderne Europe, u Hrvatskoj želimo poljoprivredu kakvu imaju Austrija, Njemačka, Francuska ili Danska. U tom slučaju poljoprivrednu struku je potrebno jačati, a ne podčiniti dnevnoj politici.“ kazao je Vlaović.
Vlaovićeve riječi su posebno značajne ako se zna da je HPŠSS dobila javne ovlasti za pojedine poslove, te će u slučaju pripajanja Ministarstvu poljoprivrede, iste trebati detaljno analizirati u pogledu potencijalnog sukoba interesa. Ako se ukinu javne ovlasti Hrvatskoj savjetodavnoj službi i ona pripoji Ministarstvu tada će ono istovremeno provoditi savjetovanje i informiranje, implementaciju pojedinih ovlasti što nije dopustivo, javiti će se potreba prenošenja ovlasti na neku drugu instituciju.
Kako u Hrvatskoj ništa nije slučajno, nije niti ukidanje Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, na redu je dodatna centralizacija odlučivanja kako bi grupa Borg završila posao predaje hrvatske zemlje, šuma i vode bez ispaljenog metka strancima.
