GOVOR NAČELNIKA ZVONIMIRA KARLIKA NA SVEČANOJ SJEDNICI OPĆINSKOG VIJEĆA

1551 0

DRAGALIĆ, 4. svibnja 2016. – Dana Općine Dragalić obilježen je 2. svibnja. Bila je to prigoda da na svečanoj sjednici Općinskog vijeća načelnik Zvonimir Karlik govori o postignućima u proteklom periodu i planovima za

naredno razdoblje. Njegov govor pobudio je interes članova Općinskog vijeća i gostiju jer je otvoreno govorio o problemima koji s kojima se susreću male lokalne zajednice, na koje mogu malo ili uopće ne mogu utjecati.

 

-Poštovani roditelji, djeco, supruge i rodbino poginulih hrvatskih branitelja, poštovani gospodine predsjedniče OV, poštovani vijećnici, poštovani saborski zastupniče, poštovani Župane, poštovani pročelnici županijskih ureda, poštovani  glavi tajniče HSS-a, predstavnici Udruga, kolege načelnici, poštovani župniče fra Ivo, cijenjeni novinari, dame i gospodo, sve Vas srdačno pozdravljam u ime općinske uprave i u svoje osobno ime  povodom obilježavanja dana Općine, na 19. svečanoj sjednici OV.

Danas, evo 11. godinu za redom, u obnašanju ove vrlo odgovorne funkcije za lokalnu razinu,  pripala mi je osobita čast da Vas po deseti puta sve pozdravim, što sa velikim zadovoljstvom i činim.

 

Svečana sjednica je prigoda da se u kratkom obraćanju svima prisutnima osvrnem na razdoblje iza nas i da kažem nekoliko riječi o tome što smo radili, kako promišljamo o svakodnevnim problemima i kakvi su nam planovi za buduće razdoblje.

 

USPJEH OVISAN O PROPISANIM  ADMINISTRATIVNIM OKOLNOSTIMA –  Naravno da smo svi razmišljanja da je uvijek potrebno više, tako da sam i sam sklon samokritici i uvijek sam razmišljanja da je trebalo više.

Razvoj svake jedinice lokalne samouprave, pa tako i naše, ovisan je o nizu faktora, od kojih na žalost na većinu nismo u mogućnosti značajnije utjecati.

No, u zadanim uvjetima rada i djelovanja uspjeli smo onoliko koliko su nam prisutne okolnosti dozvoljavale.

 

Posljednje, posebice dvije godine, donose primjetnu stagnaciju u kapitalnim zahvatima, mislim da je gospodarska kriza u svojoj kulminaciji jače nego ikada u posljednjih 20 godina dodirnula i naše područje. Vrlo zamjetan zastoj u raznim segmentima osjeća se i kod nas.

Unatoč priređenim projektima i ishođenim dozvolama za građenje na 8 kapitalnih projekata ukupne financijske vrijednosti po projektantskim troškovnicima oko 37.000.000,00 kuna, ne pronalazimo mogućnost financiranja istih. Razlozi su razne prirode.

Tako na primjer, dvije vodoopskrbe (naselja Poljane i naselja Donji Bogićevci) čije dozvole smo ishodili još 2007.g., njihovu valjanost produživali sukladno Zakonu 2009. godine i započeli s izgradnjom 2013. kako bi smo sačuvali valjanost dozvola za naredno razdoblje, nismo dovršili zbog nedostatka financijskih sredstava, a kada smo dolazili u institucije iz kojih smo očekivali pomoć, pred nas su postavljani uvjeti koji su za nas kao JLS bili neprihvatljivi jer bismo prihvaćanjem istih doveli u opasnost funkcioniranje općinskog proračuna i njegovu konsolidaciju prebacili na teret naših građana. Unatoč činjenice kako je dovršenje ovih projekata bitno za naše građane, procijenili smo da ne smijemo prihvatiti ponuđene uvjete jer bi šteta za našu malu zajednicu bila neprocjenjivo veća od koristi koju bi smo ovom realizacijom ostvarili.

NEPRAVEDNO RAZVRSTAVANJE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI  NEPREMOSTIVA JE PREPREKA –                Izgradnja kanalizacijskog sustava odvodnje otpadnih voda naselja Mašić i Medari, također sva potrebita dokumentacija je ishođena od nadležnih tijela, no realizacija isključivo ovisna o fiskalnom kapacitetu, odnosno bez fondova ne provediva.  Projekt je težak gotovo 10.000.000,00 kuna. Priredili smo dokumentaciju za kandidiranje, realizacija ovisi o visini našeg učešća u osiguranju financijskih sredstava. Nekoliko postotnih bodova propisanih Pravilnicima, u ovom trenutku čini nepremostivu barijeru za realizaciju ovog projekta.

Naime, sukladno Zakonu o regionalnom razvoju, provedeno je ocjenjivanje i razvrstavanje JLiP(R)S prema stupnju razvijenosti, prema tom ocjenjivanju općina Dragalić je po relevantnim podacima svrstana u II skupinu potpomognutih područja s indexom razvijenosti 52,88 % prosjeka  RH, svrstana, na primjer, zajedno sa općinom Sibinj, koja je prigradsko naselje županijskog središta naše Županije, Slavonskog Broda, i čiji index razvijenosti je 73,23% prosjeka RH, dok je, također za primjer, nama susjedna općina Gornji Bogićevci s indexom razvijenosti od 44,26% svrstana u I skupinu JLS u kojoj su svrstane općine i gradovi s indexom razvijenosti manjim od 50% prosjeka RH.

Samo po sebi ne govori Vam puno, no na to ocjenjivanje naslonjeni su svi pravilnici za bodovanje  na raznim natječajima, tako da JLS koje su svrstane u I skupinu moraju osigurati  do 10%, odnosno za većinu projekata ne moraju osigurati niti jednu kunu vlastitih sredstava za realizaciju istih, a koji su im bitni za daljnji napredak i razvoj. Naša općina zahvaljujući ovom svrstavanju mora osiguravati najmanje 15%, a u nekim slučajevima i 20% vlastitih sredstava.

Uzimajući u obzir da je izvorni proračun naše općine u ovom trenutku ispod 1.000.000,00 kn godišnje (bio je oko 1.250.000,00) do posljednje izmjene seta poreznih Zakona kojima je povećana visina osobnog odbitka za obračun dohotka, čime je na osnovi poreza i prireza našoj općini umanjen osnovni prihod za cca 300.000,00 kn na godišnjoj razini, možemo konstatirati da je naše obvezno učešće u ovako velikim infrastrukturnim zahvatima na bazi 15%, 1.500.000,00 kn na pomenutom projektu, a to bi značilo da najmanje dvije godine općina ne bi mogla vršiti svoju osnovnu zadaću, već akumulirati sredstva i tek tada uz dokaz o postojanju istih pokušati aplicirati na natječajima koji bi omogućili realizaciju odvodnje otpadnih voda ova dva naselja.

To su dva primjera koji dovoljno govore o preprekama koje se stavljaju pred nas u nastojanjima da način života na ovakvim područjima podignemo na višu, prihvatljiviju razinu.

PROJEKT RADNOG PODRUČJA DRAGALIĆ –           Treći projekt kojeg smatram izuzetno važnim za opstanak na ovim prostorima, je projekt radnog područja Dragalić. Ovaj projekt je od presudnog značaja za život ove Općine. To je projekt u kojeg smo uložili znatna financijska sredstva, od izrade prostorno planske dokumentacije, od izrade projektne dokumentacije za infrastrukturne projekte, ishođenja potrebnih dozvola za građenje, izgradnje pristupne ceste, izgradnje vodoopskrbe do izgradnje elektrifikacije radne zone, gdje smo dovršili izgradnju trafostanice i postavljanja niskonaponskih blokova, ukupne snage 1MW, gdje smo prostorno planskom dokumentacijom i donošenjem Odluke na općinskom Vijeću o olakšicama za ulagače praktično zaokružili sve detalje koji su presudni za omogućavanje investiranja u ovu Zonu.     Spremni smo razraditi

detalje oko javno privatnog partnerstva za dodatne pogodnosti i smanjenje prvobitnog financijskoga ulaganja u industrijske pogone za koje imamo raspoloživo u ovom trenutku gotovo 160.000 kvadrata, odnosno 16 ha, na kojima je moguće zahvaljujući UPU radnog područja Dragalić ishoditi temeljem idejno-projektnih  rješenja dozvole za izgradnju gotovo svih vrsta industrijskih ili skladišnih kapaciteta, od malih i srednjih do velikih. Naime, planirane površine mogu se koristiti kao velike cjeline ili kao segmentalne manje površine ovisno o veličini i kapacitetu planiranih pogona.

Ovdje među Vama ima pojedinaca koji su svjedoci većine poduzetih radnji na realizaciji ovog projekta i mogu i sami posvjedočiti kroz što smo sve prolazili kako bi smo ove planove priveli konačnoj realizaciji sa jedinim ciljem, a to je omogućavanje uvjeta za ostanak mladih obitelji na ovom području.

 

SUROVA STVARNOST –    Vrijeme nas polako demantira i prijeti sa surovom stvarnošću da sve ovo o čemu govorim postane nedosanjani san.

U prilog ovoj tvrdnji navesti ću još jedan vrlo važan projekt za našu malu zajednicu, a to je projekt izgradnje školsko sportske dvorane uz OŠ Dragalić. Prošle 2015. Godine, 18.prosinca dočekali smo punih 6 godina kako je općina Dragalić ishodila građevinsku dozvolu za izgradnju spomenute školske dvorane. 2011.godine zatražili smo od nadležnog ureda produljenje važenja građevinske dozvole na još dvije godine, kako to Zakon omogućuje, dok smo sve vrijeme tražili rješenje za realizaciju,  a 2013. smo započeli radove na izgradnji parkirališta za potrebe školske dvorane, koje je sastavni dio dozvole, kako bi smo tim činom započeli po istoj dozvoli radove i time sačuvali važenje dozvole za naredni period.                Jedan od razloga za poduzete aktivnosti počiva u činjenici da smo iz sredstava općinskog proračuna izdvojili 250.000,00 kn za projektnu dokumentaciju, sređivanje imovinsko pravnih odnosa i ispitivanje tla na čestici planiranoj za gradnju, te samim tim nismo smjeli dopustiti da taj uloženi novac propadne.

Danas, neki od natječaja na nekim od raznih fondova, prihvaćaju kandidiranje ovakvih projekata uz prilaganje potrebnoj dokumentaciji i tzv. Studije opravdanosti izgradnje, u ovom slučaju školsko sportske dvorane koja je potrebna za održavanje nastave tjelesne kulture za naše najmlađe i najmanje, za našu djecu.

Definicija značenja pojma Studija opravdanosti izgradnje kaže slijedeće:

Studija opravdanosti izgradnje svrsishodna je kao potpora u procesu donošenja odluka baziranih na financijskoj i ekonomskoj analizi te analizi održivosti i rizičnosti promatranog projekta – završena definicija

 

MOLIM VAS POMOZITE NAM –                  Slijedom svega gore navedenoga izražavam javno apel nadležnim institucijama; Molim Vas pomozite nam da pronađemo riječi kojima bi smo u predmetnoj Studiji opravdanosti izgradnje školsko sportske dvorane uz OŠ u Dragaliću, pomogli pri donošenju Odluke bazirane na financijskoj i ekonomskoj analizi održivosti.

Nadalje pitam; Kako pronaći riječi kojima objasniti maloj djeci, sedmo-godišnjacima i nešto starijima,  kako njihove dvorane uz njihovu školu nema jer čike i tete koje o tome odlučuju ne mogu pronaći financijsku i ekonomsku održivost u izgradnji dvorane u kojoj bi oni mogli kao i njihovi vršnjaci u gradskim i nekim drugim školama održavati nastavu tjelesnog odgoja u odgovarajućem prostoru, a ne kao sada u skučenim razredima i na vlažnom i grubom asfaltu vanjskog igrališta asfaltiranog prije više od 30 godina, kojeg početkom nove školske godine u jesen, na prvim satima nastave tjelesnog odgoja uređuju čupanjem trave i korova proraslog kroz dotrajali asfalt u vrijeme ne korištenja od lipnja do rujna.

Da dobro ste čuli, tako počinje svaka školska godina u nastavi tjelesnog odgoja u OŠ Dragalić. Naša djeca odlaze na sportska natjecanja osnovnih škola u susjedne škole i sa dječjom zavisti i ljubomorom promatraju izgrađene dvorane i pitaju se – zašto?

Ova škola je prije rata imala više od 300 osnovo-školaca, danas ih ima nešto malo iznad 100. Ratne migracije odnijele su svakog drugog učenika sa ovih prostora, a ostalih 50-ak odnijela je gospodarska kriza, odlazak trbuhom za kruhom dijela mladog stanovništva, a jedan dio ne pronalazi snage u ova egzistencijalno nesigurna vremena imati veći broj djece ili uopće zasnovati obitelj. Želim vjerovati kako naša šira zajednica ima snage i senzibiliteta prema prostorima naše domovine koji su iz stvaranja naše države izašli razoreni, popaljeni i devastirani, i na jedan od najokrutnijih načina platili njenu cijenu, pomoći u daljnjem stvaranju uvjeta za ostanak i opstanak ovakvih zajednica.

Nadam se da će ove riječi netko, osim da ih sluša i čuti.

POTENCIJALI POSTOJE,  A   POLJOPRIVREDA BEZ STRATEGIJE –    Ono što smatram velikim potencijalom naše općine, a i šireg područja, to su poljoprivredni kapaciteti koji traže organiziranu proizvodnju sa osiguranim prerađivačkim kapacitetima, kako bi ta proizvodnja imala svoj nastavak u dodavanju nove vrijednosti kroz preradu i doradu. Naši poljoprivrednici imaju vrlo male mogućnosti za razvoj, osim izgrađenih stambenih objekata, većina domaćinstava iza ovih lijepih novoizgrađenih stambenih jedinica, koji su posljedica organizirane obnove nakon oslobođenja ovih područja i zaustavljanja vojnih operacija, nema gotovo niti jedan ili točnije ima vrlo malo, svakako nedovoljno, gospodarskih seoskih objekta, odnosno nemaju mogućnost nadogradnje na ratarsku proizvodnju i vođenje nekadašnjeg načina života koji je omogućavao stvaranjem dodane vrijednosti kroz popunjavanje kućnoga budžeta iz štala, svinjaca i kokošinjaca. Sve što su ruke naših pradjedova, djedova i otaca stvarale generacijama nestalo je u ratnom vihoru.

Danas su to lijepo uređena naselja sa izgrađenom većinom komunalne infrastrukture, ali bez nastavka daljnje nadogradnje, a svaka nadogradnja traži financije, a one su na žalost oskudne i nedostatne. Stanje naše poljoprivrede je godinama neuređeno, lutamo u poljoprivrednoj politici od mandata do mandata, ne postoji Strategija, ili je imamo samo na papiru bez provedbe, a koja bi bila temeljni dokument, donesen konsenzusom, nepromjenjiv bez obzira na aktualni

politički smjer. Poljoprivreda je vrlo žilava grana proizvodnje koja se teško uništava, ali kada se sroza i uništi potreban je dug i ustrajan, mukotrpan put kako bi se vratila u prihvatljive i produktivne okvire. Sve što smo godinama činili ili bolje rečeno ne činili, polako ali sigurno dočekalo je svoje konačne i nepobitne rezultate.

Naša zemlja, naša Domovina, zabilježila je posljednji puta 1993 g. veći izvoz od uvoza poljoprivrednih proizvoda za 2.620.000.000,00 kuna

Nakon toga sa svakom novom poljoprivrednom politikom domaća proizvodnja je padala za više od 1.300.000.000,00 kn na godišnjoj razini, tako smo u 2006.g. ostvarili deficit u razmjeni poljoprivrednih proizvoda za 4.310.000.000,00 kn.

Od 2006. do 2014. odnosno u 9 godina uvezli smo 144.158.950.000,00 kn, a izvezli 85.621.600.000,00 kn, odnosno ostvarili deficit od 58.537.350.000,00 kn u vanjskotrgovinskoj bilanci poljoprivrednih proizvoda.

U isto vrijeme u RH ne obrađuju se znatne poljoprivredne površine, dok govedinu uvozimo iz Argentine, Poljske, Srbije, SAD-a, Urugvaja, Novog Zelanda, Nizozemske, mlijeko i vrhnje iz Češke, Estonije, Letonije, Litve, Mađarske, Francuske, Slovačke, Kine, svinjetinu iz Danske, Španjolske, Čilea, Njemačke, voće povrće iz Maroka, Tunisa, Cipra, Crne Gore, Kosova, Albanije, Indije, Turske…, uvozimo čak i stočnu hranu za oko 1.300.000.000,00 kn godišnje.

Svi navedeni podaci su dostupni na stranicama Statističkog zavoda i javno su izneseni, a oni potvrđuju iznesene zaključke kako nemamo poljoprivrednu politiku godinama, neovisno o političkim opcijama koje upravljaju ovim izuzetno važnim resorom.

 

GRADI SE KOMUNALNA I DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA, UNAPREĐUJE UKUPAN ŽIVOT STANOVNIŠTVA, A LJUDI SE ISELJAVAJU  – Da ne bi bilo samo pesimističnih razmišljanja moram napomenuti kako u okviru realnih mogućnosti sve ove godine ipak gradimo i obnavljamo koliko nam fiskalni kapacitet dozvoljava. Komunalna infrastruktura, ceste, putovi, stajališta, dječja igrališta, društveni kapaciteti, mrtvačnice i domovi, sportski tereni, središta naselja itd.

Provodimo programe javnih radova, brinemo o izgradnji i održavanju javnih površina, edukaciji, javnom prijevozu i stipendiranju, potpomažemo jednokratnim novčanim pomoćima novorođene, kupujemo udžbenike za osnovo školce, financirali smo edukaciju za poljoprivrednike u 100% iznosu na tečaju za  sigurnu upotrebu kemijskih sredstava u poljoprivredi, projektiramo i nadalje i kandidiramo manje projekte koje možemo financijski pratiti u našoj obvezi u dijelu sufinanciranja.

Potpomažemo rad vjerskih zajednica, financiramo sve Udruge koje         djeluju na području Općine, posebno protupožarnu zaštitu, sport i kulturu. Provodimo programe deratizacije i dezinsekcije.

Jedan smo od prvih jedinica lokalne samouprave koja je uspjela riješiti problem MSP, od općine sa evidentiranih 1100 ha MSP-a, postali smo općina bez mina, na čemu zahvaljujem korektnoj i konkretnoj suradnji HCR-a i njegovim djelatnicima.

Još je puno zadataka pred nama, bez obzira na okolnosti na koje sa naše razine ne možemo utjecati u značajnijoj mjeri, postoje oni zadatci na čijim rješenjima trebamo ustrajati. I nadalje ćemo raditi na iznalaženju konačnih rješenja za započete  a nedovršene projekte, o kojima sam govorio, ali i projektirati i započinjati nove.

Znam da imamo znanja, volje i upornosti da u razumnom vremenskom periodu iznađemo put kojim ćemo doći do realizacije svakog od tih ciljeva.

Vrlo dobro znam koliko smo energije i truda uložili u to da ova zajednica danas izgleda bolje nego jučer i znam koliko energije i truda ulažemo u to da sutra budemo bolji nego što smo danas.

Isto tako znam da su za svaki napredak od presudne važnosti sredstva i vrijeme, prvo skraćuje ili produžuje drugo. Tako je kod svih, tako je i kod nas, drugačije je jednostavno nemoguće.

Sve što smo do sad napravili, a naši građani vrlo dobro znaju što i koliko, svi su oni sposobni realno i ozbiljno  pogledati iza sebe i oko sebe, sve što vide i znaju pokazuje i dokazuje da imamo plan i da s njim upravljamo u okviru mogućnosti i da se svake godine krećemo, uvjeren sam u dobrom smjeru, važno nam je da naša naselja izgledaju što ljepše i urednije, važno nam je da naši mjesni sadržaji budu uređeni i izgrađeni u što većoj mjeri, važno nam je da izgradimo što je moguće više, važno nam je da upravljamo sa sredstvima i resursima pažnjom dobrog i brižnog gospodara, važno nam je da su međuljudski odnosi na što je moguće višoj razini, da

jedni druge uvažavamo, cijenimo i pomažemo. Mislim da smo to sve pokazali u svom dosadašnjem radu i da većina naših građana može biti ponosna na učinjeno.

Osobno sam ponosan na saziv svih općinskih vijeća od osnutka Općine do danas, a posebno na onaj prethodni i ovaj današnji koji je funkcioniranje i rad predstavničkog tijela u našoj zajednici podigao na vrlo zavidnu razinu, na tom postignuću moram javno zahvaliti, kako svakom članu općinskog vijeća tako i predsjedniku OV gsp.Zlatku Bunjevcu.

Pitanja od važnosti za funkcioniranje zajednice razmatraju se i analiziraju sa velikom ozbiljnošću, vođeni razmišljanjem da ne opteretimo naše građane sa većim davanjima, da budemo svjesni njihovih financijskih mogućnosti, da budemo politički, socijalno i društveno osviješteni, te da se u skladu s tim i ponašamo.

Osobno sam uvjerenja da smo dosadašnjim radom pokazali i dokazali kako smo vrijedni povjerenja naših građana i želim poručiti da nećemo odustati od nastojanja i ciljeva koje smo si javno zadali i koje namjeravamo provesti do konačne realizacije na dobrobit svih građana naše Općine, te na kraju samo podsjećam da je za sve u životu potrebno vrijeme, ono nas ograničava, ali nam daje i nadu.

 

Ovim riječima završavam ovo izvješće i osvrt na proteklo i pogled na buduće razdoblje, pred svima Vama, vijećnicima, uvaženim gostima, uzvanicima i prijateljima.

Sve Vas skupa još jednom srdačno pozdravljam i zahvaljujem na dolasku, strpljenju i pažnji.

Related Post

OPĆINA DRAGALIĆ

Autor - 29/12/2012 0
Na završetku fiskalne 2012.godine želim se osvrnuti sa nekoliko rečenica na razdoblje posljednjih dvanaest mjeseci koji su iza nas.