NEMA NAŠEG ZDRAVLJA BEZ MENTALNOG ZDRAVLJA

657 0

Svake godine 10. listopada obilježava se Svjetski dan mentalnog zdravlja,a ove godine pod motom::“Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja!“.

 

Definicija zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije u kojoj je sudjelovao naš slavonac dr. Andrija Štampar, upućuje da zdravlje nije samo odsustvo bolesti,već potpuno fizičko MENTALNO i socijalno blagostanje. Vidimo da je mentalno-duševno zdravlje dio našeg općeg zdravlja bez kojeg praktički nema dobrog zdravlja. WHO konstatira da danas u svijetu preko 50.milijuna djece ima mentalna oštećenja zbog manjkave ishrane i lošeg okoliša , o čemu se u ovom tjednu djeteta treba govoriti.

 

Da bismo razumjeli čovjeka u svim oblicima života temeljne su tri stvarnosti u kojima živimo i čiji smo sastavni dio.To su priroda-okoliš,ljudsko društvo i PSIHIČKI život čovjeka. Ne živimo u zrakopraznom prostoru ,neprestano smo okruženi brojnim čimbenicima,kako fizičkim,kemijskim i društvenim zakonima,koji trajno utječu na sve procese u nama. Svatko od nas ima svoj psihički život. Nitko ne može živjeti izvan ljudske zajednice,jer su ljudi po svojoj prirodi društvena bića Čak ako se čovjek odvoji i povuče u samoću može se održati samo pomoću onoga što je naučio u ljudskom društvu,a to dokazuje da okoliš i okolina s kojom smo srasli i koja nas oblikuje,ali koju i mi mijenjamo čine još i psihološke i socijalne snage.Pojedinac je danas znatno više ovisan o okolini i zajednici u kojoj živi i ne može se izdvojiti.

 

Značaj duševnog zdravlja i stabilnost osobe poznat je od davnina. Izreka „mens sana in corpore sano“-zdrav duh u zdravu tijelu označava čovjeka ZDRAVA DUHOM! Mens-mentis znači duša, duh,razum koji se nalazi u svijesti i odražava stav da je utjecaj psihe na tijelo i tijela na psihu vrlo važan u ljudskom zdravlju i životu. Mnoge bolesti imaju dokazano glavni uzrok u takvom odnosu,pa ih nazivamo PSIHOSOMATSKE bolesti,kao primjerice PTSP sindrom,neuroza ,nelagoda, vrijed želuca i danas sve češća depresija.

 

Za razvoj dobrog duševnog zdravlja važnu ulogu ima MENTALNA HIGIJENA,kao grana opće higijene u medicini. koja nastoji ukloniti sve čimbenike koji izvana štete duševnom i psihičkom zdravlju pojedinca,pa ima preventivnu ulogu u sprječavanju duševnih poremećaja.

Ona utječe duboko na odgoj djece u području moralnog obiteljskog života i pojavama u braku negativnih događaja, kao ovisnosti, alkoholizam,nasilje, odnos prema starijim osobama i slično. Kako danas odgajati djecu u optimizmu? Kako unatoč poteškoćama vedrinom ići u bolji život?

 

Zbog izuzetno promijenjenih uvjeta života koji su ranije imali roditelji i djeca,danas roditelji imaju brojne probleme zbog stanja u društvenoj zajednici s previše nasilja s velikom mogućnošću i dostupnosti i izloženosti svim vrstama ovisnosti, počevši od nikotina,alkohola, drogama,kocki,videoigrama,agresivnim filmovima i računalima,mobitelima i SMS vezama,facebooku,internetu,izlascima iza ponoći u disko klubovima i kafićima,pa nije lako u djece izgraditi dobar psihički i zdravstveni status budućeg čovjeka.

 

Dobro mentalno i stabilno zdravlje djece odgojno počinje odmah iza poroda,već stavljanjem djeteta odmah na prsa majke, što se ranije nije činilo i dijete se odvajalo od majke. Prva iskustva se dobivaju u svijetu u malom, a to je obitelj! U obitelji se kuje karakter i osobnost djeteta,tu se uči o moralnosti i odnosu među ljudima, ,uči samostalnosti i optimizmu!U obitelji treba djeci usaditi želju za istraživanjem, za ljubav za druge i sebe. Ukazivati im da stvari koje na prvi pogled izgledaju nedostižne,mogu upornošću i radom biti ostvarive,pa ih tako bodriti na svladavanje poteškoća u životu.

Ako malo dijete padne ne podizati ga,jer je zadaća kad se padne mora se sam podići,inače mali ostaje plačući dugo dok ga roditelj ne podigne! Ne treba birati igračke umjesto djece,bolje je strpljivo pričekati da dijete izrazi svoju želju,kojoj pak ne treba uvijek udovoljiti. Obično otac kupuje one igračke koje nije imao kad je bio mali,pa se tata igra autićem,a mali ga promatra i čudi se.

 

Nije lako u tome naći mjeru,pa treba i roditelje odgajati. U djeci treba buditi nadu u pozitivno mišljenje,razgovarati o dobrom i lošemu što je prilika za neko rješenje problema. Nismo svjesni koliko ponesemo u život psihičkih trauma iz djetinjstva,a potrebno je upitati se:“Osjećam li se gospodarom svoga života?“ Većina od nas luta kroz život ,pa ne postaje svoj istražitelj i ne saznamo tko smo i što želimo! Često dopuštamo da nas gaze. Ne kažemo sebi da ne mogu promijeniti druge,ali zato mogu sebe,jer sam odgovoran i zašto ne preuzimam odgovornost? Uobičajeno bira se pogrešan nastup lupanja šakom,prijeti se,viče što dokazuje neuravnoteženost. Čim se počnemo osjećati loše trebali bi se upitati je lli to zaista tako?Treba odmah započeti u sebi borbu za sebe,jer neki osjećaji koji su dugo potiskivani u duši mogu izbiti na drugi način i oštetiti zdravlje. Mogu se pojaviti gubitak apetita,bez-voljnost,nesanica,pojačane ovisnosti,nelagoda i čak depresija,porast samoubojstava,gdje je Hrvatska visoko među prvim zemljama u svijetu.

 

Čovjek najviše razgovara sa sobom!Treba li ušutkati „samo kritičara“ u sebi? Netko će reći ne preuzimam odgovornost,nemam granica,ponašam se kao žrtva,gotov sam i t.d.i ulaziti u pesimizam!Ne treba se stalno nadati da će ljudi biti ljubazni prema nama ako se loše osjećamo i odakle na takav stav? Vjerojatno nam takav stav usađuju roditelji,škola,društvo i okolina.

 

Da negativni osjećaji ne stanuju stalno u nama rješenje je u osvještavanju i učenju stvaranja pozitivnih izjava o sebi,jer takvo samo ohrabrenje znatno može pomoći u jačanju mentalnog zdravlja. Tko voli sebe voli i druge.Pomoći drugome ali vjerovati u sebe i uz Božju pomoć. Odstrani li se takav STRES,srce i duša dobiju krila,izlučuju se hormoni sreće,a ona održava čovjeka mentalno zdravim. Ako nismo sretni kao mladi ima uvijek još vremena to postati i osjećati se dobro u vlastitoj koži.

 

Živimo u vremenu kada je stres dobio posebno značenje,pa je važno u djece razvijati ljubav za druge kao za sebe,izbjegavati zlih misli čim se počnu javljati i tako izbjegavati budući pesimizam.Potreban je mali korak da započne rasti u nama samopouzdanje i naučiti uživati u malome. Izabirati mali i bliski cilj koji ne treba gubiti u životu. S više malih ostvarivih ciljeva može se daleko stići u životu.. Neostvariv veliki cilj dovede do razočarenja i psihičkog stresa.

 

Stalno razmišljamo o prošlosti,što sam trebao što nisam,a ona je nepovratna,zatim o budućnosti ,moram ovo ,moram ono,a ona je nepredvidljiva,a što je sa zanimljivom i najvažnijom sadašnjošću? Pravilo je naučiti živjeti i uživati u sadašnjosti,jer ako niste ona će proći!Uživajte s obitelji, zagrlite dragu osobu, prošećite na svježem zraku,uživajte u svjetlosti dana i na suncu,kretanjem se otklanjaju vaše zle,tužne i zabrinjavajuće misli,,a u tijelu se oslobađaju „endorfini“,ublažavaju se problemi i djeluju kao antidepresivi. Zaboravite staru sliku o sebi i stvorite u sadašnjosti novu! Smijte se i plačite jer se suzama ispire tuga iz duše,a možda se treba bojati ljudi koji ne plaču. Igrajte se s onim što volite,pa makar vam kazali da ste djetinjast. Otkrite što je to cvijet, slika, sport, glazba koju volite . Uživajte u sitnicama,odustanite od TV sjetite se da on ima gumb za isključivanje, od igrica i sjedenja satima uz računalo.a posebice uz manje grickalica,slastica „žuje“ i lijekova!Radije pojedite jednu rajsku jabuku!

 

Najnovija istraživanja mentalnog i općeg zdravlja pokazuju da su ključevi sreće U NAMA.

 

Jačanjem samopouzdanja, ne vraćanjem u prošlost, buđenjem optimizma, nadom i pozitivnim mišljenjem zatvaranjem vrata ružnim mislima i bilo kakvoj mržnji! Svatko od nas vjeruje u svoju sumnju i u nešto, u Boga, u djecu, društvo,a siguran put do sreće i dobrog mentalnog zdravlja je lijepa i ispunjavana trajna ljubav u najširem smislu!

 

Piše: mr. sc. Dragoljub Kocič,dr. med. Internist-emeritus.

Related Post

ŠTO JE TO HOSPICIJ?

Autor - 28/12/2011 0
“Što je to hospicij?” – upitao me čitatelj ove rubrike jer je čuo da se u Rijeci gradi prvi hospicij…

DIJETA I NAŠE ZDRAVLJE

Autor - 16/11/2011 0
16.11.2011 svjetski dan hrane ! Što znamo, a što bismo još trebali znati o dijetama? Današnje se društvo udaljilo od…