ProknjižiMe by Mirela Relković: Plaće i inflacija

273 0

U posljednjih godinu dana tržišni uvjeti u mnogo čemu su se promijenili, te se jednako tako i promijenila prosječna hrvatska plaća. S obzirom na to da troškovi života u RH nisu jednaki u svim dijelovima, možemo govoriti o prosječnoj hrvatskoj plaći i prosječnoj plaći u Gradu Zagrebu.

Ako za početak uzmemo za primjer prosječnu neto plaću u pravnim osobama u Gradu Zagrebu koja je u siječnju 2024. godine iznosila 1409 EUR bruto. No, nije to zanimljiv podatak, već je najvažniji podatak taj da je to za 12,2 posto više no što je iznosila prosječna neto plaća u Gradu Zagrebu samo godinu dana ranije.

S druge strane, prosječna neto plaća za siječanj ove godine za ostatak Hrvatske iznosila je 1239 Eura, dok medijan neto plaće za siječanj 2024. iznosi 1201 Euro. Da se prisjetimo, medijan označava točku pri kojoj je polovica iznad te točke imala višu plaću, a polovica nižu od tog prosjeka. Ono što je u ovim podacima bitno naglasiti je poprilično visok rast plaća u relativno kratkom razdoblju.

Međutim, da je to samo tako, to bi bilo bajno. Paralelno su se i troškovi života povisili, prema onome što se u medijima može zaslijediti prema praćenju rasta cijena, oko 20-ak posto. No, kada govorimo npr. o blagdanskoj košarici, kao što je bilo slučaj nedavno s Uskrsnom, onda ti postoci idu i na duplo. Uostalom, zaista nije potrebno da argumentiram poskupljenja, jer ih svaki dan i sami doživljavate i plaćate jer ne neka roba otišla gore i do 90 posto.

Sljedeća nezaobilazna teme je inflacija, koja je ukratko „popapala“ rast neto plaća u tako visokom postotku. No, ako je npr. inflacija u posljednjoj godini oko 12 %, ona ne pogađa jednako sve. To je samo statistički podatak, to je prosjek i više služi praćenju gospodarstva i vođenju monetarne politike. Stvarna stopa inflacije je drugačija za svaku osobu, jer ovisi o realnim neto mjesečnim prihodima pojedinca. Ako je jedna osoba zarađivala npr. 1000 €, a druga osoba zarađuje mjesečno 2000 €, onda npr. artikal koji je prije koštao 1,5 €, a sada košta 3,5 € ne nosi jednaki % inflacije za ove dvije osobe. Za ovu koja zarađuje 100 % manje, inflacija je 100% viša. Tako bi se inflacija zapravo mogla i trebala promatrati u odnosu na različite dohodovne skupine.

Time, dolazimo i na sljedeću nastavnu temu, a to je utjecaj inflacije, porasta cijena roba i usluga, porasta cijena troškova plaća na rast cijena naših poduzetničkih roba i usluga. Jeste li i vi sami korigirali cijene svojih roba i usluga, te korigirali troškove plaća svojih djelatnika?

Možemo li razmišljati na „stari“ način u odnosu na cijene naših roba i usluga, a svim našim kupcima i dobavljačima te radnicima plaćati po „novim“ cijenama?

Rijeka nas je ponijela i vi ste u tom brzacu htjeli ili ne. Pitanje je samo hoćete li proplivati ili potonuti?

Mirela

Related Post