ŠTO ZNAMO O STARENJU I ZDRAVLJU ?

2332 0

Izabrali smo ovu temu, jer se o tome malo govori. Starenje kao prirodni proces započinje vremenski od trenutka rođenja, a ubrzano od prestanka rasta. Budućnost je svih ljudi da ostare, ako ne umru mladi. Svaka osoba jednako stari sa svojom generacijom. Nitko nema dva puta iste godine!

Starenje je proces koji traje, a starost je konačni proizvod. Biološko starenje je vrlo postupno i skoro neprimjetno. Samo 30% procesa starenja ovisi o genima, a sve ostalo je u našim rukama!

Na ovoj planeti živi preko 7. milijardi pučanstva. U državama blagostanja starija generacija je sve brojnija s oko 25% starijih osoba preko 60 godina.

Predviđa se da će u Hrvatskoj 2025. godine svaka peta osoba biti starija od 60 godina, a ubrzano starenje u nas postaje zabrinjavajuće i postaje velik zdravstveni problem. Živimo u stoljeću starih. Očekivano trajanje života u Hrvatskoj za muškarce je oko 69 godina, a za žene 77, koje u prosjeku žive duže za 7 do 8 godina. U EU je prosjek oko 8o godina. Mi još ne živimo niti umiremo europski.

Starost je u današnjem društvu izgubila. U modi su mladi! Mladi našega doba gube poštovanje za starije, jer kao i mnogi smatraju da je starost i bolest, što ne mora biti, zaboravljajući da ona i njih očekuje.

Biti star nitko ne želi Činjenica je da se zazire od starosti,koju prihvaćamo kao gotovu stvar. STAR je danas u društvu vrlo važna riječ, jer procijenimo ljude prema njihovim godinama, a ne prema osobnosti i sposobnosti.

Želja za očuvanjem mladosti i strah od smrti je sve veća i prisutnija. Zaboravi se da su neki 80- godišnji ljudi postigli svoj najveći uspjeh baš u toj dobi. Primjerice, Adenauer je podigao Njemačku iz pepela, kao Pertini u Italiji, pa Čerčil, Antonio Samaran koji je podigao Olimpijski pokret! Mikelanđelo je svoje remek djelo (Pieta) ostvario u 90-oj godini života. Veliki Američki kipar Rajt, je u svojoj 70-toj godini bio nepoznat, u 80-oj postao opažen, a u 90-oj je stvorio svoje remek djelo, Gugenheimov muzej.

U svojim dvadesetim godinama života postiže se tjelesni vrhunac, a poslije žena i muškarac drukčije počinju starjeti. Međutim, ljudi u takozvanoj“trećoj dobi“, što smo izmislili da ne kažemo „u starosti“u većini se u duši osjećaju mlađima od svoje dobi, čudeći se kako je to vrlo brzo nastupilo. Zato, da bi ostali zdravi treba učiti starjeti u svim etapama svoga života!

Pitanje je kako probuditi nadu starog, koji čvrsto vjeruje da je njegovo vrijeme prošlo? Još je teže kada pedesetogodišnjaci u to vjeruju. Tu zabludu imamo zato što to očekujemo. U današnjem društvu daju nam na znanje da smo ili premladi ili previše stari, posebice pri zapošljavanju. Dvadesetogodišnjak ispada iz natječaja za posao,jer nije dovoljno star. 60-godišnjak dobije istu priliku za napredovanje, a ispada iz kombinacije, jer ga izbjegavaju zbog njegovih godina.

Iskustvo nameće da je dobna diskriminacija neosnovana i opasna,nekorisna za zajednicu. U Japanu je kult i iskustvo sa starijima drugčije, Oni poštuju starost, kažu naše nacionalno blago su naši stari! Oni koriste iskustvo starijih, kao savjetnike.

Pretpostavka da je vrijeme mjereno kalendarom i danima koji nam se zbrajaju, kao pokazatelj naših sposobnosti i zdravlja NIJE TOČNA!

Promjene vezane za dob osoba u velikoj mjeri se razlikuju. Postoje mladi starci i stari mladići! Starimo brže i zato što ne prilagodimo navike dobi, prestajanjem fizičkim aktivnostima, jer je u nas aktivno 3% žena i 10% muškaraca! Na temelju strogih istraživanja ne postoji valjani razlog za određivanje dobnih granica. Zašto smo odredili 55 pa 60 godina za žene, a 65 za muškarce? Nema odgovora.

Zašto treba starima onemogućavati uklapanje u društvo,ako su iskusni i zdravi.

Oni mogu pokazati vrlo uspješne rezultate, kao i skupina mladih. U starih, usprkos tjelesnom slabljenju neke se mentalne sposobnosti mogu razviti, ne postoji određena dob u kojoj se sposobnost učenja gubi! Čak se moć pravog shvaćanja smisla riječi povećava starenjem. Osoba od 60 godina koja je desetljećima uzgajala sumnju i napusti svoj ideal, a stalno sluti da u toj dobi ne može dobro misliti i uživati u svome životu postaje žrtva takvog očekivanja. Kisele misli izazivaju kiselinu u želucu i depresiju! Takvih se misli treba čuvati, jer se i neke mentalne funkcije mogu razvijati umjesto slabiti. Dijete uživa u društvu stare osobe  jer osjeća da je u društvu stvarnosti.

Starenje je proces samo potvrđivanja, koji se vezuje na naš prijašnji život.

Mnoge osobe srednje dobi zbog osjećaja vlasti i moći zauzevši mjesto autoriteta postaju bezobzirne, pa žele što duže ostati na toj poziciji. Ne biraju sredstva (ako treba udružuju se i sa starima i s mladima) protiv i jednih i drugih. Zaboravljaju da vlast ne traje vječno. Onaj tko se neće odreći povlastica na vrijeme brže stari i propada! Smisao zdravog starenja je u suzbijanju instinkta za moć! Svijet je uzbudljiv i kad nemamo dominantnu ulogu. Treba se učiti u mladosti umijeću odricanja, ali ne i odstupanja. Odricanja koja zahtijeva starost odnose se na aktivnosti, ali ne na srce i duh! I u starosti se može intenzivno živjeti! Treba na vrijeme shvatiti da čovjek rijetko može u svome životu ono što je za počeo ostvariti, žaljenje zbog toga mora odbaciti. Osloboditi se starih predrasuda.

Umirovljenje, koje pogađa mnoge nije kraj, već novi početak, stvaranje nove karijere! I mati samo hobi nije dovoljno za usporavanje starosti,već izbor novih aktivnosti! Naš život ima smisla ako imamo konkretan cilj, pa i u starosti, posebice kada se borimo za njegovo ostvarenje pa makar i podnoseći žrtve. Zato treba stvoriti bliski ostvarljiv cilj!Ne vraćati se u prošlost! Živjeti treba u sadašnjosti!

Što je starost i kako je definirati? Iako postoje 300 teorija još nema odgovora!

Želja za ostati zdravim i usporavati starenje od velike je važnosti i vrijednosti, čak veća od lijekova i može učiniti „čuda“. Treba misliti pozitivno, sjećati se samo onoga što se najljepše dogodilo,pa je u nekih osoba starost najljepše životno doba.

I ovdje vrijedi pravilo SPES,TIDES,CARITAS – nada ,vjera i ljubav!

Život je Vaš i samo jedan pa se mora u mladosti izabrati svoj put i učiti zdravo starenje za svoju starost! Srednja životna dob je prilika, kao stanje duha, za početak odluke o promjeni svojih loših navika Shvatimo da je starenje prirodno i neizbježno, ali da starost nije BOLEST! Razmisliti na daleku budućnost je nužnost.

Od mladosti se treba učiti svakodnevno misliti o zdravlju starenjem za stolom!

Koje su nam namirnice prijatelji, a koje neprijatelji, kao i pića! Učiti kako se kretati, tjelovježbe, pravilno disati i vrlo je važno izbjegavati manjak sna. U snu se pune životni akumulatori, a manjak sna ubrzava starenje. Potreban je snažan doručak, koji se često izbjegava,a oskudnija večera! Unositi iz izvora vodu u dovoljnoj količini. Boravak u prirodi, igranje s djecom i unučadi, šetnje na zraku u prirodi pročišćavaju krvne žile i usporavaju starenje. Pravilnim disanjem sprečava se zaboravljivost i povećanje trbuha, a životu se ne dodaju samo godine već i kakvoća.

Pažljivo s alkoholom, nikotinom i lijekovima! Prestati pušiti mnogo dobivate,a nikada nije kasno. Najbolje postižete za zdravu starost da bude ljepša i bolja ako pozitivno razmišljanje o zdravlju i postane Vaša svakodnevnica! Kvaliteta Vaših misli o starenju određuje Vašu kvalitetu života i budućnost.

Piše: mr. sc. Dragoljub Kocić,dr.med.

Za 4.travnja 2012.

Related Post

ŠTO JE TO HOSPICIJ?

Autor - 28/12/2011 0
“Što je to hospicij?” – upitao me čitatelj ove rubrike jer je čuo da se u Rijeci gradi prvi hospicij…

LIJEK I NAŠE ZDRAVLJE

Autor - 27/02/2013 0
Što moramo znati o lijeku koji odlučimo popiti? Tko danas nije sam posegnuo za aspirinom, voltarenom,lekadolom,gastalom ili sličnim lijekom?