Starenje je proces koji traje, a starost je konačni proizvod. Biološko starenje je vrlo postupno i skoro neprimjetno. Samo 30% procesa starenja ovisi o genima, a sve ostalo je u našim rukama!
Na ovoj planeti živi preko 7. milijardi pučanstva. U državama blagostanja starija generacija je sve brojnija s oko 25% starijih osoba preko 60 godina.
Predviđa se da će u Hrvatskoj 2025. godine svaka peta osoba biti starija od 60 godina, a ubrzano starenje u nas postaje zabrinjavajuće i postaje velik zdravstveni problem. Živimo u stoljeću starih. Očekivano trajanje života u Hrvatskoj za muškarce je oko 69 godina, a za žene 77, koje u prosjeku žive duže za 7 do 8 godina. U EU je prosjek oko 8o godina. Mi još ne živimo niti umiremo europski.
Starost je u današnjem društvu izgubila. U modi su mladi! Mladi našega doba gube poštovanje za starije, jer kao i mnogi smatraju da je starost i bolest, što ne mora biti, zaboravljajući da ona i njih očekuje.
Biti star nitko ne želi Činjenica je da se zazire od starosti,koju prihvaćamo kao gotovu stvar. STAR je danas u društvu vrlo važna riječ, jer procijenimo ljude prema njihovim godinama, a ne prema osobnosti i sposobnosti.
Želja za očuvanjem mladosti i strah od smrti je sve veća i prisutnija. Zaboravi se da su neki 80- godišnji ljudi postigli svoj najveći uspjeh baš u toj dobi. Primjerice, Adenauer je podigao Njemačku iz pepela, kao Pertini u Italiji, pa Čerčil, Antonio Samaran koji je podigao Olimpijski pokret! Mikelanđelo je svoje remek djelo (Pieta) ostvario u 90-oj godini života. Veliki Američki kipar Rajt, je u svojoj 70-toj godini bio nepoznat, u 80-oj postao opažen, a u 90-oj je stvorio svoje remek djelo, Gugenheimov muzej.
U svojim dvadesetim godinama života postiže se tjelesni vrhunac, a poslije žena i muškarac drukčije počinju starjeti. Međutim, ljudi u takozvanoj“trećoj dobi“, što smo izmislili da ne kažemo „u starosti“u većini se u duši osjećaju mlađima od svoje dobi, čudeći se kako je to vrlo brzo nastupilo. Zato, da bi ostali zdravi treba učiti starjeti u svim etapama svoga života!
Pitanje je kako probuditi nadu starog, koji čvrsto vjeruje da je njegovo vrijeme prošlo? Još je teže kada pedesetogodišnjaci u to vjeruju. Tu zabludu imamo zato što to očekujemo. U današnjem društvu daju nam na znanje da smo ili premladi ili previše stari, posebice pri zapošljavanju. Dvadesetogodišnjak ispada iz natječaja za posao,jer nije dovoljno star. 60-godišnjak dobije istu priliku za napredovanje, a ispada iz kombinacije, jer ga izbjegavaju zbog njegovih godina.
Iskustvo nameće da je dobna diskriminacija neosnovana i opasna,nekorisna za zajednicu. U Japanu je kult i iskustvo sa starijima drugčije, Oni poštuju starost, kažu naše nacionalno blago su naši stari! Oni koriste iskustvo starijih, kao savjetnike.
Pretpostavka da je vrijeme mjereno kalendarom i danima koji nam se zbrajaju, kao pokazatelj naših sposobnosti i zdravlja NIJE TOČNA!
Promjene vezane za dob osoba u velikoj mjeri se razlikuju. Postoje mladi starci i stari mladići! Starimo brže i zato što ne prilagodimo navike dobi, prestajanjem fizičkim aktivnostima, jer je u nas aktivno 3% žena i 10% muškaraca! Na temelju strogih istraživanja ne postoji valjani razlog za određivanje dobnih granica. Zašto smo odredili 55 pa 60 godina za žene, a 65 za muškarce? Nema odgovora.
Zašto treba starima onemogućavati uklapanje u društvo,ako su iskusni i zdravi.
Oni mogu pokazati vrlo uspješne rezultate, kao i skupina mladih. U starih, usprkos tjelesnom slabljenju neke se mentalne sposobnosti mogu razviti, ne postoji određena dob u kojoj se sposobnost učenja gubi! Čak se moć pravog shvaćanja smisla riječi povećava starenjem. Osoba od 60 godina koja je desetljećima uzgajala sumnju i napusti svoj ideal, a stalno sluti da u toj dobi ne može dobro misliti i uživati u svome životu postaje žrtva takvog očekivanja. Kisele misli izazivaju kiselinu u želucu i depresiju! Takvih se misli treba čuvati, jer se i neke mentalne funkcije mogu razvijati umjesto slabiti. Dijete uživa u društvu stare osobe jer osjeća da je u društvu stvarnosti.
Starenje je proces samo potvrđivanja, koji se vezuje na naš prijašnji život.
Mnoge osobe srednje dobi zbog osjećaja vlasti i moći zauzevši mjesto autoriteta postaju bezobzirne, pa žele što duže ostati na toj poziciji. Ne biraju sredstva (ako treba udružuju se i sa starima i s mladima) protiv i jednih i drugih. Zaboravljaju da vlast ne traje vječno. Onaj tko se neće odreći povlastica na vrijeme brže stari i propada! Smisao zdravog starenja je u suzbijanju instinkta za moć! Svijet je uzbudljiv i kad nemamo dominantnu ulogu. Treba se učiti u mladosti umijeću odricanja, ali ne i odstupanja. Odricanja koja zahtijeva starost odnose se na aktivnosti, ali ne na srce i duh! I u starosti se može intenzivno živjeti! Treba na vrijeme shvatiti da čovjek rijetko može u svome životu ono što je za počeo ostvariti, žaljenje zbog toga mora odbaciti. Osloboditi se starih predrasuda.
Umirovljenje, koje pogađa mnoge nije kraj, već novi početak, stvaranje nove karijere! I mati samo hobi nije dovoljno za usporavanje starosti,već izbor novih aktivnosti! Naš život ima smisla ako imamo konkretan cilj, pa i u starosti, posebice kada se borimo za njegovo ostvarenje pa makar i podnoseći žrtve. Zato treba stvoriti bliski ostvarljiv cilj!Ne vraćati se u prošlost! Živjeti treba u sadašnjosti!
Što je starost i kako je definirati? Iako postoje 300 teorija još nema odgovora!
Želja za ostati zdravim i usporavati starenje od velike je važnosti i vrijednosti, čak veća od lijekova i može učiniti „čuda“. Treba misliti pozitivno, sjećati se samo onoga što se najljepše dogodilo,pa je u nekih osoba starost najljepše životno doba.
I ovdje vrijedi pravilo SPES,TIDES,CARITAS – nada ,vjera i ljubav!
Život je Vaš i samo jedan pa se mora u mladosti izabrati svoj put i učiti zdravo starenje za svoju starost! Srednja životna dob je prilika, kao stanje duha, za početak odluke o promjeni svojih loših navika Shvatimo da je starenje prirodno i neizbježno, ali da starost nije BOLEST! Razmisliti na daleku budućnost je nužnost.
Od mladosti se treba učiti svakodnevno misliti o zdravlju starenjem za stolom!
Koje su nam namirnice prijatelji, a koje neprijatelji, kao i pića! Učiti kako se kretati, tjelovježbe, pravilno disati i vrlo je važno izbjegavati manjak sna. U snu se pune životni akumulatori, a manjak sna ubrzava starenje. Potreban je snažan doručak, koji se često izbjegava,a oskudnija večera! Unositi iz izvora vodu u dovoljnoj količini. Boravak u prirodi, igranje s djecom i unučadi, šetnje na zraku u prirodi pročišćavaju krvne žile i usporavaju starenje. Pravilnim disanjem sprečava se zaboravljivost i povećanje trbuha, a životu se ne dodaju samo godine već i kakvoća.
Pažljivo s alkoholom, nikotinom i lijekovima! Prestati pušiti mnogo dobivate,a nikada nije kasno. Najbolje postižete za zdravu starost da bude ljepša i bolja ako pozitivno razmišljanje o zdravlju i postane Vaša svakodnevnica! Kvaliteta Vaših misli o starenju određuje Vašu kvalitetu života i budućnost.
Piše: mr. sc. Dragoljub Kocić,dr.med.
Za 4.travnja 2012.
