Na polaganje vijenaca danas nisu došli ni oni koji su morali doći jer se posljednjih godina polaganje vijenaca najčešće svodilo na ljude koji obnašaju određene funkcije pa se po toj osnovi od njih i očekuje da dođu. Nije bilo ni udruga proisteklih iz Domovinskog rata jer su zbog jedne prostorije posvađane s Gradom koji je bio organizator pa će vjerojatno vijence položiti sutra
Autor teksta i fotografije Franjo Samardžić
NOVA GRADIŠKA, 29. svibanj 2023. – U povodu Dana državnosti Republike Hrvatske danas su kod spomenika poginulim braniteljima i biste prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana položeni vijenci i zapaljene svijeće kao zahvala i sjećanje na sve, ponajprije hrvatske branitelje, koji su dali doprinos u stvaranju i izgradnji Republike Hrvatske.
Zahvala svima koji su dali doprinos u stvaranju i izgradnji Domovine Hrvatske.
Iako se radi o najvećem hrvatskom prazniku i simbolu uspostave hrvatske države, slobode i demokracije danas je na polaganje vijenaca došlo tek petnaestak osoba koji su se prisjetili 30. svibnja 1990. godine i konstituiranja prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora.
Dakle, na polaganje vijenaca danas nisu došli ni oni koji su morali doći jer se posljednjih godina polaganje vijenaca najčešće svodilo na ljude koji obnašaju određene funkcije pa se po toj osnovi od njih i očekuje da dođu. Kada prestane obnašanje funkcije onda dođu novi i tako u krug. A njih je na polaganju vijenaca iz godine u godinu sve manje. Danas nije bilo ni udruga proisteklih iz Domovinskog rata jer je polaganje vijenaca organizirao Grad Nova Gradiška pa nije bilo ni za očekivati da dođu, kao što se to događa već neko vrijeme. Pukla je, naime, prošle godine ljubav između braniteljskih udruga (osim Kuna) i gradske vlasti zbog jedne prostorije pa će braniteljske udruge vjerojatno vijence položiti sutra.
Obilježavanje državnih praznika i blagdana i odavanje počast poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima i prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu ne bi smio biti čin koji razjedinjuje što se nažalost, u Novoj Gradiški ne događa prvi puta. Polaganje vijenaca nije ni vrijeme ni mjesto ni za izražavanje političkih stavova što se također već događalo. Postoje za to izbori kao politička pozornica. Drugo je pitanje zašto na polaganju vijenaca nema građana već samo njihovi „predstavnici“ i zašto kada su u pitanju državni praznici i blagdani građani površno znaju i što oni znače s povijesnog aspekta za našu Domovinu Hrvatsku, pa tako i za Dan državnosti koji je najveći državni blagdan. Broj istaknutih zastava u gradu i ove godine dovoljno govori koliko do njega držimo.
Dan državnosti obilježava se u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine.
Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.
Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Franjo Tuđman koji je u svom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.
Od donošenja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 2001. godine sve do 2020. taj se dan obilježavao kao Dan Hrvatskoga sabora. Donošenjem novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj u studenome 2019., koji se primjenjuje od 1. siječnja 2020., 30. svibnja ponovno se, kao i prije 2001. godine, obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske.
