KP Slavča

335 0

NOVA GRADIŠKA, 25. siječanj 2011. – Promjene, koje je uvjetovala nova gradska vlast u konsolidaciji Komunalnog poduzeća Slavča, ponajprije su se odnosile na financijsku konsolidaciju. Novo vodstvo tvrtke na čelu s Davorom Rukavinom

moralo je ponajprije utvrditi pravo financijsko stanje, a potom poduzeti mjere da se Slavča financijski stabilizira i u interesu građana može normalno obavljati svoju funkciju i komunalnu djelatnost.

 

Iako je danas Slavča stabilna tvrtka, financijska konsolidacija još uvijek traje. Plaćaju se financijske dubioze i netransparentno poslovanje. O financijskoj konsolidaciji, ali i o naporima koji se ulažu u unapređenje djelatnosti, koje su od interesa za građane, razgovarali smo s direktorom Davorom Rukavinom. O problemima u opskrbi vodom, zbrinjavanju komunalnog otpada, uređenju groblja i ostalim djelatnostima pisati ćemo u nekoliko nastavaka.

 

Primjereno uređen grad

 

Pisati ćemo i o promjenama u komunalnoj djelatnosti, koje se najavljuju iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode, kada one budu aktualne. Komunalna djelatnost upravlja komunalno poduzeće, ali posredno i građani svojim ponašanjem. Ako je suditi po Zelenom cvijetu, prestižnom priznanju za zavidnu razinu kvalitete životnog prostora, koji je Grad Nova Gradiška lani dobio od Ministarstva turizma, u segmentu uređenosti grada, ta suradnja dobro funkcionira. Turistička zajednica pokrenula je aktivnosti, uključili su se djelatnici Slavče i svi ostali koji su doprinijeli da okoliš njihovog doma, poslovnog prostora i gradske javne površine primjereno izgledaju.

 

Financijska konsolidacija

 

-Nije jednostavno, a nije moguće ni brzo obaviti financijsku konsolidaciju tvrtke. Ključni napor je bilo dovođenje u ravnotežu prihoda i rashoda, da poslovne prihode uravnotežimo s rashodima koje imamo, gdje je bila neravnoteža.

 

Druga stvar su veliki napori koje smo ulagali do sada, a ulažemo i sada, je opovećati postotak naplate naših potraživanja. Veliki razlog loše likvidnosti Slavče je bio u tome što je naplativost potraživanja bila niska. Imali smo u posljednjih deset godina situaciju da 20 posto potraživanja Slavča nije uspijevala naplatit, a u nekim godinama i više. To je strašno, ako govorimo da su komunalne usluge na godišnjem nivou 10 milijuna kuna, od kojih su 2 milijuna kuna potraživanja koja Slavča nije uspijevala naplatiti, jedan dio od pravnih, a drugi od fizičkih osoba. Imali smo potraživanja od firmi koje su u međuvremenu nestale, otišle u stečaj. Ta potraživanja više i nije bilo moguće naplatiti, a evidentirana su u knjigovodstvu društva.

 

Da ne poskupe usluge svi moraju platit račune

 

Velik je napor uložen je u uvođenje reda u evidencije, da se postave baze podataka koje daju objektivnu i dobru informaciju s kojom istupamo prema građanima i svojim kupcima. Idemo s opomenama jer jednostavno moram dati do znanja svim našim kupcima da su to usluge koje se moraju platiti.

 

Ne možemo uopće razgovarat o tome da mi u Slavči supstituiramo nekakve socijalne usluge, odnosno da pazimo na dio socijale. Taj socijalni dio mi respektiramo i uvažavamo, ali o njemu mora vodit brigu netko drugi. Mi ćemo u svim segmentima posla koji obavljamo pazit koliko god budemo mogli na to, ali nismo mi ti koji će voditi socijalnu politiku grada, pa i države.

 

U financijskoj konsolidaciji, što je jako važno, da bez naplate našio potraživanja mi ne možemo funkcionirat. Ako nam nedostaje tolika suma novca svake godine to je nenadoknadivo. To je nešto što naši građani moraju shvatit. i zašto je ovakav, na neki način, pritisak prema svima. Pritisak je upravo zbog toga da ne dođemo u poziciju onih 80 posto mora plaćat skuplje zato što neki ne plaćaju. Da komunalne usluge koje obavljamo ne bi poskupile svi moraju platit onoliko koliko je sada definirano. Cijene kakve sada imamo, ako dovedemo naplatu na 95 posto, što je nešto što smatramo realnim i mogućim, ne znači da onih 5 posto neće nikad bit naplaćeno, nego da će biti naplaćeno uz puno veće napore i veće troškove. Ako naplativost dovedemo do tog nivoa onda su ove cijene dostatne za naše normalno funkcioniranje.

 

Teret kratkoročnih obveza

 

Kratkoročne obveze, koje su kroz jedno razdoblje rasle iz godine u godinu, trebalo je također riješit. One se ne mogu obrisat jer vam netko neće poklonit 10 milijuna kuna, a nema nikoga tko će vam dati novac da to možete riješit. Rješenje je bilo pretvaranje kratkoročnih obveze u dugoročne i njihovo raspoređivanje kroz neko duže razdoblje. To mnogi ljudi ne razumiju. Obveze ne mogu nestat, mi ih imamo, nisu fikcija i nečija izmišljotina. Postojale su i danas postoje. Nastojali smo ih svim mogućim sredstvima pretvorit u dugoročne. Imamo opet situaciju kada u jednom trenutku imate i velike dugoročne obveze. Po tome nam je 2012. godina dosta zahtjevna godina, kada nam dosta velik iznos obveza dolazi na naplatu. Još uvijek imamo dio kratkoročnih obveza koje moramo rješavat, ali i rate dugoročnih kredita. Planiramo to riješiti u ovoj godini pojačanim aktivnostima, dio kroz investicije, a dio kroz povećanje radova koje ćemo imati u 2012. godini. Postoji jedan objektivan i realan plan da to možemo izvršit – kazao je Davor Rukavina.

Related Post

NOVOGRADIŠKO GLAZBENO LJETO

Autor - 21/08/2016 0
NOVA GRADIŠKA – Poseban doživljaj upriličili su u subotu sugrađanima i gostima našega grada članovi Udruge Češka beseda za grad…