NOVA GRADIŠKA –„Tri jezika i tri pisma hrvatske srednjovjekovne kulture” bila je tema predavanja akademika Stjepana Damjanovića, predsjednika Matice Hrvatske, održanoga 21. travnja u novogradiškoj Gimnaziji,
a u organizaciji Ogranka Matice Hrvatske Nova Gradiška i spomenute škole.
Pozdravne je riječi u ime domaćina uputila prof. Ljiljana Ptačnik, ravnateljica Gimnazije, a potom i prof. Josip Ostić predsjednik novogradiške Matice. Uvod u temu bila je pjesma “Ovo je zemlja Hrvatska” Vanje Radauša, koju je izvrsno interpretirao učenik Bruno Bošković (priprema prof. Vjekoslava Bagarić).
-Kada kažemo tri jezika mislimo na to da se naša kultura jako služila latinskim jezikom. Time smo uključeni u zapadno europske tijekove, a naš latinitet je uz poljski najbolji latinitet u slavenskih naroda. Drugi jezik koji je stigao kao jedan nadnacionalni je staroslavenski. Na velikim dijelovima hrvatskog teritorija upotrebljavao se taj jezik u prvo vrijeme za sve službe, kasnije je sveden samo na liturgijski jezik. I treći jezik je hrvatski, dok su tri pisma latinica, kojim se bilježi latinski i hrvatski jezik; ćirilica i glagoljica kojim se bilježi hrvatski jezik i mješavina hrvatskog i staroslavenskog jezika. Ta tri pisma u različitim su odnosima, a apsolutno dominira glagoljica kojom je pisano najviše tekstova i pisani su najvažniji i najstariji tekstovi- rekao je Damjanović.
Predavanjem su posebno apostrofirani kulturološki elementi koji su važni za bolje razumijevanje povijesti hrvatskog jezika i književnosti. – Ona se ne može dobro razumjeti bez tog srednjeg vijeka jer i ovi naši književnici, kao Marko Marulić, Petar Zoranić, i oni sami u svojim tekstovima kažu da bi jako loše pisali da nije bilo glagoljaške tradicije. Znači, uvijek je važno razmišljati o tom kontinuitetu- dodao je akademik Stjepan Damjanović, ističući to kao cilj ovoga predavanja.
Prof. Ljiljana Ptačnik, ravnateljica Gimnazije, među ostalim, je naglasila izuzetno uspješnu suradnju s Maticom Hrvatskom i novogradiškim Ogrankom. – Smatramo da jedna intelektualna institucija, kao što je Gimnazija, mora biti povezana s kulturnom nacionalnom institucijom kao što je Matica Hrvatska – istaknula je prof. Ptačnik, a o odabiru teme dodala: ” Pitanje hrvatskog jezika središnje je nacionalno pitanje hrvatskog identiteta i opstojnosti. Kao profesoru hrvatskog jezika i književnosti uvijek mi bude žao kada svatko misli da ima pravo nešto reći o hrvatskome jeziku, iako se mi, kao struka, nikada ne mješamo u pitanje matematike, fizike ili biologije. Poznavanje vlastitoga jezika, njegove povjesti i razvitka zapravo je krajnje iskazivanje nacionalne osvještenosti i ljubavi prema hrvatskome narodu”.
