Tribinu je otvorio biskup Antun Škvorčević. Nakon molitve pročitao je tekst iz Knjige postanka: „Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih“.
POŽEGA – Sastavni dio programa korizmenih kateheza o braku i obitelji koje se održavaju u župama Požeške biskupije jesu i „Tribine četvrtkom“ u Požegi po uzoru na prethodne godine.
Prva ovogodišnja korizmena „Tribina četvrtkom“ održana je 6. ožujka u prepunom požeškom Kazalištu a vodila ju je Željka Markić na temu „Brak i obitelj u globalizacijskom procesu“ zajedno s Linom Zonjićem. Tribinu je otvorio biskup Antun Škvorčević. Nakon molitve pročitao je tekst iz Knjige postanka: „Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih“. Potom je kazao nazočnima: „Dragi moji! Imam večeras za vas jedno važno pitanje: Jesmo li sami na putu u ovom hrvatskom bremenitom trenutku?
Neka se svatko od vas nazočnih zaustavi sam pred sobom i otkrije čudesnu činjenicu: darovana mi je moć ljubiti i ona ima svoju dubinu koja nije moje djelo. Po njoj sam usmjeren na drugoga, što stvara zajedništvo, čiju snagu nisam ja smislio. U toj maloj a tako sudbonosnoj činjenici odjekuje trostruki Božji ‘stvori ih’ kojega čujemo u pročitanoj rečenici iz Svetoga pisma i u njem se očituje stanje moga bića nazvano ‘slikom Božjom’.
Već po tom naoko skromnom podatku valja reći da nismo sami na putu. Stoga je neobično o spomenutoj dubini našega bića i snazi zajedništva koje se ostvaruje u braku i obitelji razmišljati samo ljudski, dogovarati se o značenju roda u kojem smo se pojavili, određivati što je muško i žensko, što je prisutno danas u nekim krugovima i kod nas. Korizma je jako vrijeme u kojem se treba odvažiti navedene stvarnosti promišljati s Bogom, kako je to činilo čovječanstvo oduvijek, o čemu svjedoči svetopisamski zapis. Upravo to smo si zadali kao dragu zadaću ove korizme u svim našim župama u pripravi za proglašenje svetim utemeljitelja naše Biskupije, pape Ivana Pavla II. Od srca pozdravljam gospođu Željku Markić i iskreno zahvaljujem što će nas svojim izlaganjem pod naslovom ‘Brak i obitelj u globalizacijskim procesima’ uvesti u to važno nastojanje.“
Profesor Ivan Bedeničić, iz Katoličke gimnazije u Požegi predstavio je gospođu Markić, koja je potom preuzela riječ. Prvotno je istaknula pozitivan aspekte globalizacijskih procesa, navodeći neke konkretne primjere u gospodarstvu gdje zahvaljujući jedna osoba može imati svoju obitelj, živjeti normalnim životom radeći za tvrtku čije je sjedište u Engleskoj a da pri tome živi npr. u Požegi. Potom je progovorila o negativnim sastavnicama globalizacijskog procesa u kojem jači, bogatiji i moćniji kroz različite metodologije i znanja često iskorištavaju one koji su slabiji i manji, a osobito njihova prirodna bogatstva za što je najbolji primjer odnos bogatijih i razvijenijih zemalja prema onima siromašnijima, posebice Azije i Afrike. U takvom globalizacijskom okružju najveća je opasnost da se čovjek usredotoči sam na sebe i svoje interese i da pri tome zaboravi potrebe bližnjega. Pored toga u tim procesima vrlo lako dolazi do rušenja dostojanstva samog čovjeka te je zbog toga predavačica naglasila kako u tim zbivanjima svaka osoba mora pronaći i sačuvati svoj identitet, treba se boriti da se na temelju osnovnih ljudskih prava osigura pravo na očuvanje istinskih vrijednosti koje oplemenjuju i imaju presudno značenje za društvo. Predavačica je nadalje istaknula kako se na temelju socijalnih istraživanja u Hrvatskoj pokazalo da se na vrhu ljestvice vrjednota kod Hrvata nalaze brak i obitelj, kazavši kako je to očit pokazatelj da se muškarci i žene u Hrvatskoj i dalje ujedinjuju u braku zato da bi živjeli zajedno, podupirući se međusobno ljubavlju u zajedničkom životu i kako bi rađali potomstvo.
Potom je istaknula kako se na temelju tih istraživanja očituje jasna potreba da se hrvatsko društvo zalaže za očuvanje obiteljskih vrijednosti te zaštiti sama zajednica obitelji kada se, nametanjem određenih svjetonazora, pokušava utjecati na preoblikovanje savjesti i uvjerenja napose po pitanju ljudske spolnosti, pa time braka i obitelji. Gospođa Markić je istaknula da je čovjek najveća vrijednost i da je zbog toga jako bitno da li živimo uistinu u okruženju u kojem ćemo na temelju naših temeljnih ljudskih prava moći jasno izražavati i zalagati se za očuvanje onog što je nama kao građanima važno. Tako je spomenula da nije nebitno razgovarati npr. o ulozi majke domaćice u jednom društvu poput hrvatskog, u kojem ona rađa i odgaja djecu koja su budućnost našeg društva, istaknuvši da njezina uloga nije manje važna od onih žena koje su znanstvenice, liječnice itd. Na temelju toga primjera predavačica je navela negativni utjecaj medija koji ovakve žene, koje na temelju slobodne volje ostaju doma kako bi odgajale svoju djecu, ne prikazuju kao radosne, sretne i zadovoljne nego kao neke čudakinje, utječući tako na javno mnijenje s ciljem da se u negativni kontekst stavi sve ono što inače po sebi ima veliku vrijednost i značenje u jednom društvu. Na taj se način napada ne samo čovjek i njegovo dostojanstvo, nego i sâmo društvo koje ima pravo odlučivati o sebi i o svojoj budućnosti. Osvrnula se na prisutan negativni pristup prema referendumu o braku i obitelji u Hrvatskoj, osobito s političke strane kazavši kako se radi o nedemokratskom trendu odupiranja volji građana da bi se društvu nametnula određena ideologija. Kako bi na najbolji način zaštitili samu obitelj od takvih trendova, istaknula je potrebu da pođemo od samih sebe i svojih obitelji, osobito roditelji, koji prvi trebaju biti čuvari onih vrijednosti koji oplemenjuju obitelj a onda i sam narod. Na taj način, kazala je gospođa Markić, odgajaju se one generacije koje će u trenutku kada je potrebno znati dati pravi odgovor na sve one izazove koji se stavljaju pred njih u određenom vremenu. Potom je istaknula da se referendum o braku i obitelji pripremao zadnjih dvadeset godina i to kroz odgajanje u obiteljima u onim vrijednostima za koje se u određenom trenutku osjetila potreba za njihovu obranu. Gospođa Željka Markić je kazala kako svako vrijeme nosi svoje izazove ali je bitno da mi kao osobe stanemo pred njih s onim vrijednostima koje imamo i da se na taj način hrabro suočimo i odgovorimo na sve životne neprilike koje se nameću.
O aktivnostima oko pripremanja i provedbe referenduma o braku i obitelji govorio je gospodin Lino Zonjić. U svom je govoru istaknuo razloge koji su ih potaknuli na pokretanje spomenutog referenduma, kazavši kako je jedan od njih bio i primjer Španjolske koja je pod vlašću liberala u samo desetak godina doživjela rušenje onih vrijednosti koje su temelj društva i to najviše nametanjem određenih ideoloških svjetonazora u odgojno-obrazovnom sustavu.
Istaknuo je da je prvotni cilj građanske inicijative U ime obitelji bio da se zaustave negativni procesi koje nosi globalizacija i da se željelo potaknuti na razvijanje pozitivnih procesa, osobito učvrstiti ono što je dobro i vrijedno u našem društvu. Osvrnuo se na probleme s kojima su se susreli u pripremama za provedbu referenduma.
Nakon izlaganja sudionici Tribine postavljali su pitanja, osobito oko organiziranja referenduma, daljnjim planovima građanske inicijative U ime obitelji, ali i o mogućnosti političke aktivnosti gđe. Željke Markić.
Na svršetku programa biskup Škvorčević je istaknuo da se inicijativom hrvatskih građana rodila slobodna Hrvatska, da je inicijativom hrvatskih građana obranjena Hrvatska i da je inicijativom hrvatskih građana koju predvodi gospođa Željka Markić započela obrana temeljnih vrijednosti hrvatskog društva. Kazao je da Crkva u svom poslanju može učiniti mnogo, ali da se u suvremenom društvu prodorno djeluje po organiziranosti u različitim udrugama, zahvalio je za dobro koje je učinila inicijativa „U ime obitelj“ te čestitao gđi. Markić na žrtvi koju je podnijela, naglasivši da je ona uvijek smislena i na svoj način nas pridružuje Isusovoj žrtvi na križu kojom je pobijedio zlo i smrt. Poželio je još mnoge uspjehe u djelovanju tim putem u našem društvu.
Autor Požeška biskupija
