JOŠ JEDNA MONOGRAFIJA VESNE KOLIĆ-KLIKIĆ

1024 0

NOVA GRADIŠKA, 28. studeni 2015. – „Muške narodne nošnje zapadne Slavonije“, naslov je monografije autorice prof. Vesne Kolić-Klikić, muzejske savjetnice u Gradskom muzeju Nova Gradiška predstavljene 27. studenoga

u prepunoj Gradskoj vijećnici grada Nova Gradiška.

 

Posebno mjesto autoričina interesa za etnološke teme zapadne Slavonije zauzelo je tradicijsko odijevanje, koje je kao zaseban projekt počela sustavno istraživati 2001. Prvi je dio projekta bio  vezan uz istraživanje ženskog odijevanja, a rezultati su tiskani 2007. u monografiji „Ženske narodne nošnje zapadne Slavonije-Požega, Pakrac, Novska i Nova Gradiška“. Drugi je dio projekta vezan uz istraživanja o tradicijskom odijevanju muškaraca, a počeo je 2008. i tiskan u spomenutoj predstavljenoj monografiji. Obje čine zaokruženu cjelinu tradicijskog odijevanja na prostoru zapadne Slavonije i temelj su za daljnja istraživanja pojedinih lokalnih sredina. Na istraživanom su se prostoru smjestila 392 sela, provedena su na 92 lokaliteta i prikupljeno je ukupno 159 iskaza. Monografija je bogato popraćena slikovnim prilozima, iskazima, povijesnim prilozima i literaturom.

O monografiji i njezinu značenju uz pozdravne riječi okupljenima, govorila je ravnateljica Gradskog muzeja Nova Gradiška Marija Mihaljević i tom prigodom, među ostalim istaknula:

„Ova knjiga nema samo izvornu, istraživačku vrijednost, nego i emotivnu karakteristiku jer nosi stotine nekih drugih obitelji i života, koji su ovim prostorima i krajevima prošli. Dakle riječ je o ljudima koji su bili prije nas, a nešto što je bilo njihovo, ostavljeno nam je u nasljeđe i mi to putem i ovakvih djela kao što je ova monografija prenosimo drugima. To i je na neki način poslanje Muzeja. Radi se o znanstvenom djelu koje je temelj za svako buduće istraživanje. Ovo je odlična osnova na temelju koje mi dalje trebamo nastaviti“. Također je naglasila kako se Gradski muzej NG i svi djelatnici ponose ovim istraživačkim projektom, a na ovakvom radu, prema riječima dr. Mihaljević, svakom svom kolegi trebaju biti zahvalni i u drugim Muzejima.

Pozdravne je riječi te čestitke autorici uputila magistra Ljiljana Lukačević, zamjenica novogradiškog gradonačelnika prisjećajući se vremena kada je i sama bila u folkloru u rodnom Godinjaku. „Već tada je Vesna pokazivala izuzetnu radoznalost za tradiciju, nošnje i sve ono što čuvaju ormari i škrinje mnogih baka. Zahvaljujući roditeljima koji su se bavili folklorom imala sam čast upoznati Vesnu još u ranom djetinjstvu, pa mi je tim više čast što danas kao zamjenica gradonačelnika mogu reći, Vesna hvala za sve ove godine požrtvovnog rada. Od ’83. godine sve svoje znanje i iskustvo je uložila u djelatnost nekada Zavičajnog, danas Gradskog muzeja NG. Bila sam počašćena dan prije imati u rukama monografiju, listati 444 stranice i doista je Vesna učinila veliko djelo. Ostavila nam je, ne samo slike, izričaj o muškim narodnim nošnjama našeg kraja, nego nam je zapravo, između redova i u redovima, opisala kako su živjeli ljudi koji su nosili ove nošnje, kakve su bile gospodarske, društvene prilike i uopće povijesni kontekst toga doba o kojemu piše. Zato Vesna još jedanput Hvala u ime svih nas, želim ti još puno entuzijazma, rada i knjiga koje će grad Nova Gradiška podržati i naravno puno zdravlja i svako dobro u životu u ime svih nas“, rekla je, magistra Lukačević.

O istraživačkom radu na požeškom području govorila je etnologinja Gradskog muzeja Požege i suradnica na ovom projektu Dubravka Matoković te, među ostalim podsjetila na riječi etnologa Žarka Španičeka, prilikom predstavljanja monografije „Ženske narodne nošnje zapadne  Slavonije“ kada je istaknuo kako bi izvrsna dopuna bilo djelo o muškim narodnim nošnjama, jer tu tematiku još nitko nije obradio, a upravo nošnje predstavljaju jednu od najvažnijih značajki Slavonije. „Srećom po nas kolegica Vesna je prihvatila ovaj izazov, svjesna koliki joj posao predstoji ponovno i osam godina poslije dobili smo prvi sustavno obrađeni prikaz muških narodnih nošnji zapadne Slavonije“, naglasila je Matoković.

Doprinos istraživanju za ovu monografiju na pakračkom kraju dala je i ravnateljica tamošnjeg muzeja Jelena Hihlik, a prilikom predstavljanja monografije, među ostalim je rekla: „Jedan mali doprinos smo dali ja i prof. Gojko Bosanac. S Vesnom smo obišli neke pakračke terene, pomogli s nekim fotografijama i materijalima. Ova monografija zajedno s prethodnom autoričinom monografijom predstavlja kapitalno djelo koje nošnju cijele zapadne Slavonije predstavlja na jedan pravi i temeljit način. Ona je u ovoj knjizi na pravi način i istražena, dokumentirana i prezentirana, a time i revalorizirana. Mislim da ćemo se svi složit s činjenicom da je nošnja zapadne Slavonije bila prilično podcijenjena u odnosu na nošnju istočne Slavonije koja je bila više istraživana, u središtu i stručne i šire javnosti, a nošnja zapadne Slavonije bila je pomalo u „zapćeku“. Na sreću imamo Vesnu Kolić-Klikić, koja je uspjela napraviti ovakvo djelo i s obje monografije ovoj nošnji vratila i pokazala njezinu pravu vrijednost“, istaknula je, među ostalim Hihlik.

U analizi ove teme i pojašanjavanju tradicijskog načina odijevanja bilo je moguće, prema autoričinim riječima, obuhvatiti tek razdoblje unazad 100 godina, jer se u okviru tog vremenskog razdoblja kreće sjećanje najstarije generacije stanovnika. „Obje monografije su dokument vremena i cilj im je očuvanje pokretne kulturne baštine. Imamo danas pojavu osnivanja Društava čiji članovi se odijevaju zapravo kako nije primjereno njihovom kraju, a obje monografije ukazuju i pokazuju u tekstualnom i fotografskom dijelu što i kako se treba u tradiciji pojedinog prostora odijevati. Ono što je u muškim narodnim nošnjama jako važno istaknuti su na prostoru paurije raznovrsna tkanja kojih ima znatno više nego u ovom dijelu „Vojne krajine“, odnosno posavačkom dijelu i koja su značajna i što su zadržana gotovo do danas. Čak ima i pojedinaca koji pokušavaju nanovo tkati, pa imaju dobre uzorke i dobre podloge. Za prostor „Vojne krajine“ ili popularno, graničarske nošnje, zanimljiv je i važan  jedan spoj tradicije i vojnog karaktera. Bili su propisi u to vrijeme koji su određivali da , vojnici Vojne krajine koji su bili seljaci, moraju služiti u narodnom odijelu. Kasnije su se propisi mijenjali, pa je došlo do toga da moraju kupiti određena sukna  određene boje. Ono što želim istaknuti mladim generacijama je da je u tradiciji ovih prostora bio običaj nošenja naušnice u lijevom uhu bilo da je ona u obliku karike ili u obliku male kuglice. Nosila se za zdravlje, za oči ili kao statusni simbol, koji govori koliko je taj momak, koji nosi naušnicu imućan i da je, dakako, u kući jedinac“, naglasila je, među ostalim,  predstavljajući monografiju autorica, prof. Vesna Kolić-Klikić.

Izdavač monografije je Gradski muzej Nova Gradiška, suizdavač tiskara Arca Nova Gradiška, tiskana je potporom Ministarstva kulture RH, Brodsko-posavske županije i gradova Nova Gradiška i Novska. Recenzenti su  dr. znanosti Mandica Svirac, doktor znanosti Žarko Španiček. Monografija sadrži i  prijevod sažetaka na njemački i engleski, a učinile su to prof. Davorka Lokner iz Pakraca i  magistra znanosti Sandra De Villa iz Nove Gradiške. Grafičku obradu potpisuje Mario Mrnjec, lekturu i korekturu prof. Natalija Golovrški, a naklada je 1000 primjeraka.

Uz već spomenute, ovom događaju su bili nazočni i gradonačelnik Novske Vlado Klasan, načelnica općine Jasenovac Marija Matković, zamjenica načelnika Pakraca Ana-Marija Blažević, župnik Voćina vlč. Mladen Štivin, muzealci Požege, Pakraca, Slatine, mnogobrojni kazivači i članovi KUD-ova.

Predstavljanje monografije upotpunjeno je revijom 56 muških nošnji u kojoj su pokazane vrijednosti i bogatstvo tradicijskih, potom nošnji koje su vezane na karakter Vojne krajine i u trećem dijelu obnovljenih nošnji. Ovaj vrijedan događaj oplemenjen je i izvornim pjesmama u izvedbi Muške pjevačke skupine KUD-a „Seljačka sloga“ iz Prekopakre, KUD-a iz Košutarice, zvukom samice, gajdi i tamburice. Na jedinstven je način i zaključen, pjesmom „Oj Savice“ i sudionika i gostiju uz tamburašku pratnju članova KUD-a iz Davora.

Related Post

Nova knjiga Josipa Bušića

Autor - 15/05/2010 0
NOVA GRADIŠKA, 17. svibnja 2010. – Najproduktivniji novogradiški pisac Jozo Bušić priorema se za izdavanje još jedne knjige, a nekoliko…

ŠKOLA LIJEPOG ČITANJA

Autor - 12/09/2016 0
ZAGREB – Škola lijepog čitanja jedinstveni je projekt u ovom dijelu Europe namijenjen prvenstveno djeci kako bi savladali vještinu čitanja…