Tekst Franjo Samardžić, foto Jakša Samardžić
Lokalna zajednica ima jednu od najvažnijih uloga, EU ima svoju regulativu, država daje okvir, nacionalne kompanije koje sudjeluju u oporabi mogu dati svoj doprinos ali bez lokalne zajednice, općina, gradova i županija ne može se napravit veliki pomak – kazao je Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista.
NOVA GRADIŠKA, 28. veljače 2025. – Hrvatsko društvo ekonomista i Centar kompetencija za napredno inženjerstvo Nova Gradiška organizirali su jučer pažnje i hvale vrijednu panel raspravu “Uloga lokalnih zajednica u tranziciji na kružno gospodarstvo”. Radi se o aktivnosti koja će dugoročno biti aktualna zbog značaja koji ima i problema koje treba rješavati u zbrinjavanju otpada, pogotovo otpada čija je ponovna oporaba, uz čuvanje prostora od zagađivanja, velika gospodarska i opće društvena korist. Istaknut je velik značaj koji u kružnoj ekonomiji i kreiranju strategije za održivu budućnost imaju lokalne zajednice, od općina i gradova do županija.
U konferencijskoj dvorani CEKOM-a uvodno predavanje održala je prof. dr. sc. Nataša Drvenkar (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Osijeku), a u panel raspravi su sudjelovali: izv. prof. dr. sc. Lana Lovrenčić Butković (Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Valentina Diviki Keblar ( članica uprave Unija Nova d.o.o.), Judita Cuculić Župa ( viša ekonomska savjetnica, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj) i Vinko Grgić, gradonačelnik Nove Gradiške. Zbog bolesti izostao je Adam Đanić, direktor CEKOM-a.
Moderatori du bili prof. dr. sc Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i izv. prof. dr. sc. Ivana Kovač, član Glavnog odbora Hrvatskog društva ekonomista.
– Ideja ovog panela Hrvatskog društva ekonomista i CEKOM-a jeste da se osvijesti uloga koju imaju lokalne zajednice u razvoju kružne ekonomije koju moramo poticati na svjetskoj razini, posebice u Europi. Činjenica jest da linearno gospodarstvo nosi niz problema, od povećanja količine otpada, štete koju stvara i svega onoga što zagađuje i definira loše efekte na funkcioniranje naših zajednica. Kružna ekonomija je mogućnost i potencijal da se smanje troškovi i podiže razina konkurentnosti.
CEKOM i Hrvatsko društvo ekonomista žele maksimalno potaknuti kružnu ekonomiju i istaknuti neke od odličnih primjera u Hrvatskoj kako to treba raditi. Nama treba otpad, nama treba oporaba i korištenje materijala kako bi opet bili iskorišteni u funkcioniranju i izgradnji konkurentske sposobnosti hrvatskog gospodarstva. Nažalost, Hrvatska nije na vrhu kružne ekonomije u Europi. Ima, međutim, potencijala da u idućih pet godina ostvari dobre i kvalitetne rezultate. Očekuje se da će prelazak na kružno gospodarstvo biti poboljšanje od nekoliko triliona eura na europskoj razini. Ako napravimo pomake u Hrvatskoj možemo podići našu produktivnost i nacionalnu konkurentnost te osvijestiti ulogu lokalnih zajednica i svih nas jer oporaba, odnosno kružna ekonomija, ne počiva samo na velikim sustavima nego i na malim i srednjim poduzećima i nama pojedincima.
Velike su koristi jer podižemo efikasnost i ne zagađujemo prostor, a možemo više puta iskoristit stvari i smanjiti razinu otpada, odnosno noga što nazivamo onečišćenjem. Jako je važno potaknut ćemo razvoj malog i srednjeg poduzetništva svih onih koji mogu na temelju elemenata kružne ekonomije razviti svoje poduzetničke pothvate. Lokalna zajednica ima jednu od najvažnijih uloga, EU ima svoju regulativu, država daje okvir, nacionalne kompanije koje sudjeluju u oporabi mogu dati svoj doprinos ali bez lokalne zajednice, općina, gradova, i županija ne može se napravit veliki pomak – kazao je Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista.
Dr. sc. Valentina Diviki Keblar, članica uprave Unija Nova d.o.o specijalizirane za reciklažu neopasnog otpada kaže da je najbolja suradnja je s jedinicama lokalne samouprave jer im je u interesu zaposliti stanovništvo i razvrstati otpad tamo gdje nastaje kako bi bio što korisniji u kružnoj ekonomiji.
Dodaje da građani nisu nesvjesni stanje ali da trebaju točne podatke, gdje i kako, a da će edukacija i transparentnost potaknuti svakog građanina da radi na dobrobit sebe i zajednice. Vjeruje da se u suradnji s lokalnim poduzećima, kroz edukaciju, počevši od mlađih naraštaja, te transparentnih pokazatelja može pokazati i dokazati da kružno gospodarstvo nije samo slovo na papiru već da je to nešto što se provodi.
Gradonačelnik Vinko Grgić je naglasio da grad Nova Gradiška ima puno toga svima za pokazati, što i kako se radi i biti primjer dobre prakse.
– Izgrađeno je reciklažno dvorište, a po pitanju energetske učinkovitosti grad nema računa za utrošenu električnu energiju jer proizvodi svoju, završena je strategija zelenog urbanog razvoja, a jedan oblik kružnog gospodarstva smo ostvarili upravo ovdje gdje se danas nalazimo – kaže gradonačelnik i ukazuje na probleme u ministarstvima i državi vezano za promjene legislative u slučaju novih rješenja ili promjena politika jer da bi se promijenio zakon treba provesti prethodne rasprave, prethodno savjetovanje i nekoliko čitanja u Saboru za što je potrebno dvije do tri godine.
