PETIR U EU PARLAMENTU

600 0

Bruxelles, 26. siječnja 2015. – Na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj održanoj 21. Siječnja 2015. raspravljano je o „Novoj strategiji EU-a za šume i sektor koji se temelji na šumama”.

Strategijom se razmatra aktualno stanje šumarstva u Europskoj uniji i perspektive održivog razvoja šumarskog sektora te je objašnjena potreba za koordinacijom sektorskih politika na nacionalnoj i na europskoj razini. Ova Strategija objedinjuje šumarsku politiku svih zemalja članica pa se očekuju pozitivni utjecaji na zajedničku šumarsku politiku EU poštujući obveze supsidijarnosti.

 

Zastupnica Marijana Petir se u raspravi založila za to da kontrola politike šumarstva ostane u nadležnosti država članica zbog specifičnosti razvoja i prilika u šumarstvu svake zemlje članice. „Osnovna karakteristika hrvatskih šuma je prirodnost njihovog sastava zbog gospodarenja zavičajnim vrstama na način prirodnog pomlađivanja. Taj način gospodarenja se ne koristi u svim zemljama EU i zbog toga smatram da kao članica trebamo imati kontrolu politike šumarstva, uz primjenu svega što nam zajednička šumarska politika EU može korisno donijeti jer globalne opasnosti koje prijete šumama ne poznaju nacionalne granice. Ako se donese pravno obvezujući sporazum o europskim šumama on ne bi smio oduzeti članicama pravo kontrole vlastite politike šumarstva“ istaknula je Petir.

 

U nastavku izlaganja posebno je istaknula multifunkcionalnost šuma i njihove općekorisne funkcije kao što su proizvodnja kisika, upijanje ugljikova dioksida i dr. Zbog velikih površina šuma i šumskih zemljišta na krškom području u Republici Hrvatskoj, gdje je dobrim dijelom aktivnost šumarstva usmjerena na zaštitu šuma (mediteranske šume), Petir je ukazala na hrvatsko rješenje financiranja takvih šuma putem naknade za općekorisne funkcije šuma, čime je briga za šume financijski raspodijeljena na čitavo gospodarstvo.

 

Zastupnica Petir je rekla da se protivi prijedlogu koji sadrži dobrovoljnu primjenu planova za gospodarenje šumama te je istaknula primjer Hrvatske koja se može pohvaliti visokom očuvanošću šuma upravo zbog obvezne primjene planova gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj unatrag 250 godina.

 

Na inicijativu Hrvatske 2011. godina je u Ujedinjenim narodima proglašena Međunarodnom godinom šuma. Upravo se na tom primjeru vidi da su šume prepoznate kao značajan ponor ugljika, te se ta općekorisna funkcija šuma mora više vrednovati u politici vezanoj uz klimatske promjene.

Related Post