SAVA JE UVIJEK SPAJALA LJUDE

245 0

SLAVONSKI BROD – Izložba “Dolina na Savi – život uz rijeku na kraju kasnog brončanog doba”, nastala suradnjom zagrebačkog Instituta za arheologiju i Gradskog muzeja Nova Gradiška, koju je ugostio Muzej brodskog Posavlja,

u sljedećih mjesec dana posjetitelje može upoznati s rezultatima istraživanja groblja pod tumulima na položaju Glavičice u Dolini (općina Vrbje), nedaleko od Nove Gradiške. Sedmogodišnja istraživanja u Dolini pridonijela su definiranju materijalne i duhovne kulture zajednica koje su živjele na prostoru srednje Posavine na kraju kasnog brončanog i početkom starijeg željeznog doba, naglašavaju autorice izložbe, arheologinje Marija Mihaljević i Daria Ložnjak Dizdar.

 

Istraženo pet tumula

 

– Riječ je o izuzetnom nalazištu koje se odnosi na razdoblje 9. i 8. stoljeća prije Krista na području lijeve obale Save, gotovo nasuprot arheološkom lokalitetu Donja Dolina na desnoj obali, koje je bilo važno središte i riječni prijelaz u željeznom dobu. Istražujemo naselja i groblja iz toga vremena pa možemo lijepo rekonstruirati život ljudi na kraju kasnog brončanog doba, kako su živjeli uz rijeku, kako je ona utjecala na njihov život, s kim su komunicirali, na koji su način ispraćali svoje mrtve – veli Ložnjak Dizdar, prezadovoljna rezultatima, za koje je zainteresirana i europska javnost.

 

Veći broj izloženih predmeta nalazi su iz groblja, a autorica navodi kako je do sada istraženo pet tumula.

 

– U svakom se nalazi jedan ili dva groba. Po tome znamo da su se u tumulima pokapali istaknuti pojedinci. Bili su spaljivani, a uz njih su i razni prilozi poput dijelova njihove nošnje, no i posude u kojima se pripremala hrana za ispraćaj. Uz pokojnike su često na lomači spaljivani dijelovi ili cijela životinja koja im je pripadala – objašnjava Ložnjak Dizdar.

Predočeni materijal dokazuje kako novogradiški kraj ima bogato arheološko nasljeđe i da je među onim predjelima u kojima se rađala civilizacija.

 

– Ovdje je samo ulomak dijela kasnobrončane baštine. Prvi površinski nalazi stizali su u Muzej i prije Domovinskog rata, preprodavani su vani itd. Ponukani važnošću tih nalaza, Gradski muzej i Institut pokrenuli su istraživanja posebnog nalazišta, koje nudi velik arheološki potencijal – navodi Mihaljević.

 

Važnost Save

 

– Osim ukopnih keramičkih posuda među zanimljivim predmetima su i metalni ili koštani nalazi kao dokaz metalurgije i umjetničkih obrta – dodaje Mihaljević, napominjući kako su u novogradiškoj Posavini obavljana istraživanja i na lokalitetu sela Mačkovca, gdje je nađena nekropola i starije naselje, od 14. do 12. stoljeća prije Krista.

 

Pronađena nalazišta potvrđuju važnost Save ne samo kao rijeke koja povezuje jugoistočne Alpe, Dunav i Crno more nego i kao važnog prirodnog pravca, kojim i danas teku komunikacije.

 

– Sava nikada nije razdvajala, kako nas danas mogu zavarati administrativne granice, nego je spajala, što dokazuje ostavština materijalne kulture s obiju strana rijeke. Istim putem prolazili su putnici namjernici, a tadašnji stanovnci trgovali su s njima i razmjenjivali predmete. Bilo je tu obrambene ratničke opreme, nakita od željeza… – kaže Ložnjak Dizdar.

 

A rijeka i danas, kao nekada, nastavlja oblikovati život ljudi koji uz nju žive.

 

Istodobno naselje u Babinoj Gredi

 

Uz nalazišta starčevačke kulture i Dolina je jedan od dokaza kako je područje Slavonije kolijevka Europe. I u Babinoj Gredi, na blago povišenom terenu u duljini od gotovo jedan kilometar, nalazi se istodobno naselje, što otvara mogućnost proučavanja odnosa naselja i groblja zajednice koja je živjela uz Savu u prvim stoljećima posljednjeg tisućljeća prije Krista. Naselje je istraživano 2015. i 2016. godine, pri čemu su otkrivene podnice kuće i nekoliko horizonata kasnobrončanodobnog naseljavanja.

 

Marija RADOŠEVIĆ

Related Post