ŠTO ZNAČI POJAVA IZNENADNE BOLI U PRSNOM KOŠU ZA NAŠE ZDRAVLJE?

808 0

Iznenadnu takvu bol u medicini nazivamo STENOKARDIJA- akutni koronarni sindrom, ili KORONARNA SRČANA BOLEST! Na tu bolest upućuje ANGINA PECTORIS.

Angina od latinske riječi „angere“znači daviti,gušiti ili se izvod od te riječi „angor“ može prevesti kao anksioznost ili tjeskoba u prsnom košu! Najvažniji mišić u našemu tijelu je SRCE! Naše srce u srednjem dijelu prsnog koša svakog dana otkuca sto tisuća puta,a pri svakom otkucaju izbaci iz sebe 100 ml krvi,pa u 24 sata ispumpa 7200 litara krvi. To je količina koja stane u 90 bojlera od 80 litara.U savladavanju tako velikog napora očito mu je potrebna potpora u vidu dovoljno hranjivih sastojaka i KISIKA!Služi nas naše srce cijelog života,a što mi njemu radimo? Očito je da srce djeluje kao pumpa i da kroz njegove pretklijetke i klijetke krv samo prolazi.Kako to da se srce ne premori?Rad srca je najekonomičniji rad u prirodi.Kucne i djelić sekunde zastane-odmori se i opet kucne!Kratko radi i kratko se odmori i to je tajna za mnogogodišnji neprekidni rad srca.

Međutim, za snabdijevanje same stjenke srčanog mišića s dovoljno krvi i kisika neophodne su zdrave krvne žile. Te se žile odvajaju od glavne srčane aorte iz koje izlaze kroz mali otvor od 1 do 2 milimetra ,pa se račvaju i jedna odlazi za desnu,a druga za lijevu stranu srca, granajući se u bezbrojnu mrežu malih krvnih žila, žilica i najsitnijih kapilara Te žile nazivamo vjenčane ili KORONARNE arterije, a na latinskom korona znači kruna ili vijenac!

Nema li, privremeno, dovoljno dotoka krvi i kisika u srčanom mišiću javlja se nelagoda ali i bol,koju u medicini nazivamo ANGINA PECTORIS,koja je alarm da je dotok krvi smanjen promjenom na koronarnim krvnim žilama srca. Koronarne žile mogu se začepiti ili djelomično suziti,samo jedna ili više njih, na jednom ili na više mjesta,ali može doći i do potpunog začepljenja i sprječavanja protoka krvi. U tom slučaju to više nije angina pektoris,već je ona dovela do manje krvi u dio srčanog mišića,u kojemu stanice odumiru i propadaju .Dogodio se SRČANI UDAR ili infarkt dijela srca,ali to je druga tema o kojoj će biti riječi u drugom članku. Angina pektoris je ALARM.,simptom, znak upozorenja na težu koronarnu bolest!

Što osjeća osoba koja ima anginu pektoris?

Svakog jutra dok još spavamo naše tijelo doživljava iz nadbubrežnih žlijezda navalu hormona adrenalina, koji nas priprema i pomaže da se pripremimo za dnevne aktivnosti.Većina od nas to prespavamo i nismo svjesni tog događanja. Ali za one osobe koje imaju promijenjene koronarne krvne žile to može za njih proizvesti najstrašnije buđenje u životu,a možda ih dovede i do srčanog udara-infarkta srca!To je razlog da treba dobro poznavati znakove angine pektoris kao najvažnije bolesti današnjice.

Najčešće ujutro,ili nakon fizičkog napora,ili naglih klimatskih promjena,psihičkog uzrujavanja,nakon obilnog obroka,vrućeg ii ledenog, javlja se jaka bol u prsnom košu koja traje samo kratko 1-2 minute,ali ako traje duže od 5 minuta ili više onda se sumnja da se radi o srčanom udaru i potrebna je hitna liječnička pomoć i EKG.Bol se počne javljati kao nelagoda,stezanje,otežano disanje,karakteristično je sijevanje i širenje bola u ruke,češće u lijevu ruku,rame,čeljust,gornji dio trbuha ili u leđa između lopatica. Ove osjećaje koje navodi bolesnik treba razlikovati od onih koji se javljaju pri srčanom udaru,kada su bolovi nesnosno jaki i izazivaju mir i zakoče najmanji pokret,bol traje duže,pojačava se pri pokretima i kretanju i disanju,praćeni strahom,mučninom, povraćanjem,bljedilom i poremećenom ritmu srca.,od onih uzrokovanih psihičkim smetnjama u hipohondera koji obično dramatiziraju ovu pojavu i kod blažih simptoma.

 

Što nazivamo nestabilnom anginom?

Znakovi ove angine se razlikuju od uobičajenih napadaja,jer se ova javi iznenada i kod malih opterećena,čak i u mirovanju! Tegobe su vrlo promjenjive i ona daje alarm. Postoji mogućnost da je tog trenutka „plak“ koji je suzio koronarnu žilu puknuo i potpuno je začepio i spriječio prolaz krvi kroz žilu,a to je siguran put u srčani udar!

 

Što nazivamo stabilnom anginom?

To su tegobe anginoznih bolova koji traju duže vremena, nisu promjenjivog karaktera i javljaju se kod jednakih bilo fizičkih ili duševnih opterećenja. Takvi bolesnici mogu uvijek sami uzeti lijek, koji moraju imati kod sebe,koji smanji boli i napadaj brzo prestaje, a bolesnik zna uzrok svog napadaja angine.

 

Kada se bolesnik mora zabrinuti?

Uvijek kada se napadaj javi u mirovanju ili odmaranju, ako ih probudi iz sna,ako duže traju bolovi ili je napadaj jači nego prethodni. Ako osobe neznaju razlog za svoje napadaje bolova u prsnom košu,takvi bolovi mogu biti uzrokovani i raznim drugim brojnim čimbenicima ili zbog drugih bolesti ili organa,kao što su upala živaca između rebara,često uzrokovanih virusima, bolovima u mišićima,porebrice, infarkta srca ili pluća,tumorima, bruha kroz ošit (GERB),embolije ili postojeće srčane mane za koju možda nezna,bolesti štitnjače ili žuči,gušterače i drugih razloga. Dijagnoza je vrlo teška i vrlo važna,pa zahtjeva pozornost i hitnu obradu ,snimanja EKG-a ergometrtiju, Holter,laboratorijske pretrage , rentgenske i radiološke ultrazvučne,najbolje specijaliste kardiologa. Moguće je da se javi samo stenokardija od grčke riječi „napetost“,subjektivni osjećaj u prsnom košu,i nije dijagnoza a u zdravih ljudi,uzrokovana većom količinom alkohola,čaja,nikotina ili nekih lijekova i obično prolazi bez posljedica.

 

Koji su rizični čimbenici da se dobije angina pektoris?

1.Povišena razina masti u krvi. Povećanje za 1% u krvi, povećava rizik za srčani udar na 2%!

2.Povišen krvni tlak povećava rizik za 5%,posebice pri promjeni klime.

3.Prekomjerna tjelesna težina ako se poveća za 10% rizik se povećava do 50%.

4. Premalo kretanja i dugo sjedenje sigurno povećava rizik.

5. NIKOTIN,dovodi do češće iznenadne smrti.

6. Šećerna bolest

7. Naslage-„plakovi“ u krvnim žilama zbog sklerotskih promjena.Na prvih 7 mogućih uzroka može se promjenom stila života znatno utjecati i smanjiti rizik.Na slijedeća 3 nemože.

8. Dob, pa se nastajanje žilnih naslaga povećava kao dio procesa starenja.

9. Spol- procesi starenja žila su brži u muškaraca nego u žena ,kod kojih počinju tek u menopauzi.

10. Nasljeđe-ako su članovi obitelji nakon 50 godina života imali anginu pektoris,rizik se povećava dva puta.

 

Što se može učiniti ako imate anginu pektoris?

Naše zdravlje je puno važnije od mnogih stvari kojima pridajemo značaj. Treba naučiti umjetnost zdravog i sretnog življenja prije pojave bolesti isključivanjem loših navika i rizičnih čimbenika! Svaki otklonjeni rizik jamči duži život. Na prvom je mjestu točno ustanoviti dijagnozu.i čimbenike rizika,pa izabrati pravi pristup promjeni loših životnih navika i lijekovima,a posebice zdravoj prehrani.Prestanak pušenja već za godinu dana smanjuje rizik,kao i reguliranje tjelesne težine.

 

Kako liječiti ovu neugodnu bolest?

Svakoga dana uzimati acetilsalicilnu kiselinu-ANDOL od 100 mg jedan puta, bez prekidanja. Drugi neophodni lijek kad se javi bol su NITRATI-na bazi nitrtoglicedina u obliku tablete,lingvete stavljanjem pod jezik,spreja ili u obliku flastera.,jedan od lijekova protiv povišenog krvnog tlaka prema preporuci liječnika. Ako nema uspjeha s lijekovima,postoje agresivne metode kao operacije premošćivanja suženja koronarne žile, ili danas napretkom koronarne kardiologije postavljanje STENTA u krvnu žilu na suženom dijelu izvana ,bez operacije koji to suženo mjesto proširi i bolesnik nema više napadaje boli.

 

Zdrav život od mladosti spašava nas od ove opasne bolesti u kasnijoj dobi!

 

Piše: mr. sc. Dragoljub Kocić,dr.med. internist-emeritus

Related Post

LIJEK I NAŠE ZDRAVLJE

Autor - 27/02/2013 0
Što moramo znati o lijeku koji odlučimo popiti? Tko danas nije sam posegnuo za aspirinom, voltarenom,lekadolom,gastalom ili sličnim lijekom?