Utvrda Gračanica – Lehowac oko 1500.

1176 0

NOVA GRADIŠKA, 28. siječanj 2012. – One, koji koncem prošle godine nisu bili nazočni na otvaranju izložbe Utvrda Gračanica – Lehowac oko 1500.” u Domu kulture,

a ni na prezentaciji te utvrde i provedenim arheološkim istraživanjima i konzervatorskim radovima u Društvenom domu na manifestaciji Advent u našem gradu, zahvaljujući autorima kataloga, pobliže ćemo upoznati s tom srednjovjekovnom utvrdom.

 

Utvrdu su iz zaborava i doslovno iz šume izbavili i pokrenuli inicijativu za njenu obnovu članovi Hrvatskog planinarskog društva “Strmac”, među kojima su i članovi Ekološke udruge “Izvor”. Planinarsko društvo „Strmac“ program je prijavilo Ministarstvu kulture RH i postalo nositeljem programa obnove, a Gradski muzej Nova Gradiška postao institucija koja je pod svoje okrilje uzela stručne i konzervatorske radove.

gracanica.pondi.hr -link

 

Donosimo skraćene tekstove autora kataloga Zvonka Bojčića, prof. arheologije, Ratka Ivanušeca, dipl. pov. Umjetnosti, dr. sc. Zorislava Horvata, dipl. ing. arh. i Marije Mihaljević, prof. arheologije i ravnateljica Gradskog muzeja Nova Gradiška.

 

ZVONKO BOJČIĆ -Na području današnje Slavonije i Baranje zabilježeno je u povijesnim podatcima više od pedeset srednjovjekovnih utvrda. One su vrlo različite po svojim karakteristikama, od malih gradišta s opkopom, preko tvrdih zidanih burgova do razvijenih (raskošnih) gotičko renesansnih kaštela. Građene su od 12. do 16. stoljeća. Mnoge od tih utvrda fizički su nestale i spominju se samo u pisanim izvorima, jedan dio ima vrlo malo ostataka vidljive arhitekture, a samo ih je nekolicina s još očuvanim, ali zubom vremena nagrizenim zidinama. Na vrlo malom broju vršena su arheološka i konzervatorska istraživanja i izvođeni zaštitni radovi kako bi se spasili od daljnjeg propadanja. To su Ružica grad, Kolođvar, Velika, Kaptol, Erdut, Ilok, Stupčanica i u zadnje vrijeme Gračanica …

 

RENATO IVANUŠEC – Srednjevjekovna utvrda Gračanica – Lehowacz zaštićeno je kulturno dobro upisano u Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z- 1275. Zaštitni konzervatorski radovi na utvrdi Gračanica – Lehowacz započeli su 2009. kada je utvrda uvrštena u program zaštite i očuvanja kulturnih dobara koje se financiraju sredstvima iz državnog proračuna RH. Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu te godine podržao je inicijativu Hrvatskog planinarskog društva “Strmac“ iz Nove Gradiške za revitalizaciju i konzervatorsku prezentaciju utvrde koje je na taj način ujedno postalo i nositelj programa obnove.

 

ZORISLAV HORVAT – Utvrda Gračanica-Lehowacz bila je zidana lokalnim kamenom – lomljenakom te šupljikavom sedrom dok su neki klesani detalji izvedeni kamenom pješčanjakom, kao npr. dovratnik ulaza u kulu. Gotovi jer zid bio žbukan, , bolje reći „dersovan“, no tijekom vremena žbuka je većinom otpala ili ogrubjela. Zidanje je osrednje kvalitete, kao da se osjeća romanička tradicija, ali i brzina gradnje očito zbog približavanja turske opasnosti.

Kula ima tri kata, s ulaznim vratima u prizemlju, a u prvom je katu bio ulaz u gornje prostorije kule. Na drugom katu dvojim se vratima izlazilo na branište, odnosno stražarsku stazu. Treći je kat, koji je najslabije sačuvan, imao obrambenu namjenu. Svi su ovi otvori sačuvani, neki u potpunosti, neki manje, tako da je moguće sagledati strukturu kule.

 

MARIJA MIHALJEVIĆ – Na izdancima Požeške gore smjestila se kasnosrednjovjekovna utvrda Gračanica-Lehowacz (n/v 402m), s koje se izvrsno nadzire cijelo okolno područje i od davninw, na osnovu karakteristika, možemo svrstati u tip tzv. visinskih utvrda, a imala je karakter refugija ili pribježišta za okolno stanovništvo, koje je živjelo u okolici u razdoblju od 13. st. Pa nadalje. Utvrda Gračanica-Lehowacz bila je okružena grabom s nasipom, a grabu je premošćivao drveni most, koji je bio dijelom pokretni, a dijelom fiksni. U okolici Gračanice-Lehgowcza dvije su manje utvrde: Mala Gradina, zapadno od sela Baćin Dol i Gradac, sjeverno od same utvrde Gračanice, a koje su bile dio jedinstvenog sustava dojave, zaštite i obrane.

 

Povijesna vrela u srednjevjekovnoj utvrdi Gračanica-Lehowacz znana su tek s početka 16. sr., ali materijalna povijesna vrela, do kojih se došlo arheološkim istraživanjima tijekom 2010., potvrdila su naše pretpostavke o postojanju ranije gradnje, već u 12/13. stoljeću. Kako su se ona tada zvala? Možda i Gradac?! Tu pretpostavku potkrepljuju izvori iz 1442., kao i kasniji, koji spominju Gradac castrum 1444., 1486. pa nadalje.

Tijekom 13. st., a posebice 14. st., za vladavine Anžuvinaca, dolazi do jačanja niza feudalnih obitelji među kojima se u ovim krajevima spominje tvrđava Lehovac ili Lehowacz.

Plemićku obitelj Dežević (Dessewffy de Cernik et Tarkeo), koja potječe iz Cernika u Požeškoj županiji, izvori spominju kao moćne zemljoposjednike u 13. st. Kralj Ludovik II. (1525.-1526.) potvrdio je ugovore glede Deževićevih imanja 1516., 1520. i 1525., a sinovi Franje Deževića i njihovi nasljednici 1525. dobili su mnoga imanja u Požeškoj, Vrbaškoj i Šopronjskoj županiji. U Požeškoj županiji dobiše grad Lehovac i Dolac.

U izvorima iz 1525. kada kralj Ludovik II. Potvrđuje plemićima Deževićima (Desislavići) pravo na posjedovanje nove utvrde spominje se tvrđava Lehovac ili Lehowacz „… castrum novum Lehowacz alias Waskap in district Czemek…“, a istu Julije Jančula povezuje s Gračanicom. Povjesnicu utvrde Gračanica-Lehowacz možemo spoznati samo u sprezi s prošlošću Cernika jer su tijekom 14. i 15. st. Deževići oko Cernika imali svoje plemićke posjede.

 

U nemirnim vremenima 15. i 16. st. Ovo područje izloženo je silovitim prodorima Turaka Osmanlija. Deževići nisu mogli braniti svoje okolno područje pa su izgradili, proširili i ojačali svoju utvrdu u brdima, a to potvrđuje i Povelja kralja Ludovika II. Iz 1514. Prema izvorima, koji navode da je u predturskom razdoblju Cerničkom vlastelinstvu gravitiralo dvadesetak sela, područje u brdima oko Cernika bilo je gusto naseljeno.

 

Kada su 1537. Turci Osmanlije zauzeli Cernik, u cerničku utvrdu doveli su jaku vojnu posadu. Tijekom 16. st. Cernik postaje jaka turska kasaba, kao i Požega, a najveći dio nekadašnjih imanja velikaša Desislavića prisvojio je cernički beg.

O sudbini utvrde Gračanica-Lehowacz tijekom turske vlasti nema poznatih podataka, no pretpostavlja se kako je neko kraće vrijeme bila u uporabi. Ni u izvorima iz 1720. o „kuli“ , koju su zvali Tvrđava ili Gradac, nije se znalo više. Spominje se kako je pristup tvrđavi bio težak i nedostupan, na vrhu brijega nalazio se okrugli zid od kamena, kružne dužine 47 hvati, širine, odnosno visine 4 hvata, a na jugu vrata tornja visokog 7 hvati.

gracanica.pondi.hr

Related Post

GRADSKI MUZEJ NOVA GRADIŠKA

Autor - 13/05/2015 0
NOVA GRADIŠKA, 13. svibanj 2015. – Povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja Gradski muzej Nova Gradiška održat će kiparsku radionicu u…