IMA LI SKRIVENOG OTROVA U NAŠOJ SVAKODNEVNOJ PREHRANI?

928 0

Piše: mr. sc. Dragoljub Kocić, dr. med.

Svjetska Liga za borbu protiv povišenog krvnog tlaka predložila je moto:“Informirajte se i živite duže!“ Danas je problem povišenog krvnog tlaka, kao uzročnika oštećenja zdravlja zbog bolesti srčano-žilnog sustav i posljedica kao što su srčani udar i mozgovni udar, prepoznat u cijelom svijetu. U

Hrvatskoj povišen krvni tlak ima 40 % ljudi i postao je nova svjetska epidemija. U traženju koji sve čimbenici utječu na povišeni krvni tlak dugi niz godina vodile su se polemike. Je li KUHINJSKA SOL jedan od tih čimbebnika? Danas je to dokazano. U svojoj liječničkoj praksi, kao internist, pratio sam brojne osobe s povišenim krvnim tlakom i opazio da je zbog pripreme hrane i uporabe dodataka hrani, kao i navika za vrijeme objedovanja u našem, kraju unos kuhinjske soli u prehrani znatno veći i da bolesnici zbog toga moraju koristiti povišene doze lijekova. Isto tako primijetio sam, vodeći alergologijsku ambulantu u našoj bolnici, da je povećan broj alergičnih na neke namirnice, posebno gljive. Anketirao sam kućanice koliko soli rabe u svakodnevnom kuhanju i znaju li kada stavljaju dodatke jelima što su stavile u hranu (Vegetu i sl.) te dodaju li uz to SOL. Više od 80 % žena nisu znale odgovoriti. U sedamdesetim godinama XX stoljeća nije bilo deklarirano u proizvodima kakve sastojke sadrže namirnice i koliko soli ima u njima. Nažalost i do 2010. godine u Hrvatskoj još nema zakonske obveze deklariranju količine kuhinjske soli u prehrambenim proizvodima. U veljači 1989. godine napisao sam pismo „PODRAVKI“ iz Koprivnice. Grubom sam procjenom zaključio kako u dvije žlice VEGETE ima oko 25 grama soli. Zamolio sam za odgovor o količini soli u 100 grama vegete, i ostalim sastojcima. Upitao sam može li se uvesti na etiketi upozorenje za osobe s povišenim krvnim tlakom, bubrežnim bolestima i s alergijskim poteškoćama. Predložio sam da smanje količinu soli ili izvrše zamjenu soli. U travnju 1989. godine od gospodina Miroslava Kokota dobio sam poziv za posjet tvornici. U Podravki sam boravio cijeli dan, pokazali su mi proces proizvodnje i na sastanku s odgovornima prihvaćen je moj prijedlog. Navedeno je da 100 grama Vegete sadrži 56 % kuhinjske soli, što znači da u dvije žlice ima 28 grama kuhinjske soli, a tek 1993. godine se na etiketi pojavila slika povrća, bez točnog navoda o vrstama i količini. Kako se ni za deset godina u Podravci nije ništa promijenilo, Franjo Samardžić je kao dopisnik Večernjeg lista 4. 5. 2000. godine objavio članak pod naslovom „Tajna zdrave prehrane zapečaćena u staklenci !“ navodeći moje podatke. Izumiteljica Vegete Zlata Bartl je izjavila u tisku u kolovozu 1997. godine da se vegeta sastoji od sedam vrsta sušenog povrća, gljiva, glutamata i nekih začina uz nepoznate omjere. 1989. godine meni su u tvornici tvrdili da u proizvodima nema vrganja. Tijekom 20 godina ništa se nije promijenilo. Vrlo je teško s industrijskim proizvođačima hrane postići dogovor o suradnji na poboljšanju zdrave prehrane na čemu se danas inzistira. U davnoj prošlosti kuhinjska sol smatrana je korisnom i zdravom pa su se zbog toga takozvanog „bijelog zlata“ vodili i ratovi. U čast soli nastao je pozdrav salve kao i engleski naziv za plaću salary. Poznajemo li sol? Postoje li razne vrste soli? Kemijski je sol građena od natrija i klora, NaCl. Sol je jedan od najrasprostranjenijih elemenata na zemlji. Poznata je MORSKA, KAMENA KUHANA – varena sol, proizvedena u rudniku u Tuzli. Poznata je sol s Havaja Paa kai kao i crvena ili crna sol“.Smatra se da je „kraljevska“ sol s Himalaja najčišća sol i da ima podmlađujući učinak pa je nazvana „bijelo zlato“ jer emitira negativne ione au njoj je akumulirana sunčana energija. Latino-romanska riječ „solle“ znači Sunce. Moramo naglasiti da se morska sol sastoji od 100 elemenata, a kuhinjska sol samo od dva a to su Natrij i Klor. Što se tiče ljekovitosti postoji takozvana speleoterapija. U najvećem rudniku soli u Europi (Weieliczk u Poljskoj oko 12 kilometara od Krakova) postoji Bolnica na dubili od 226 metara gdje se primaju i borave bolesnici od astme, plućnih i alergijskih bolesti s učinkom ozdravljenja od 90%.

Sol daje slani okus bez gorčine. Sol može biti korisna hrana, lijek i otrov.Sigurno je da je potrebna za održavanje života, a čini samo 0,15 % tjelesne mase tijela. Sol potiče žeđ, može izazvati vrtoglavicu, sušenje sluznice i kože, povraćanje, povišenje tjelesne temperature, slabost srčanog mišića, otjecanje tkiva i povisuje krvni tlak, nosi jod. Sol se nalazi u krvi, limfi, sluzi, suzama, znoju i mokraći. Danas postoje zamjenske soli, tzv. dijetetske lagane soli koje sadrže i do 50% manje Cl, a više K Cl s povoljnim učinkom na krvni tlak, ali se i u takvim proizvodima (SanuSol) mora voditi račuina o dnevnoj količini, posebno u dijabetičara i bubrežnih bolesnika. Ono što otežava problem je činjenica da 80% kuhinjske soli unosimo iz skrivenih izvora, a da o tome ništa ne znamo! Prehrani djece treba posvetiti posebnu pozornost. Gotovi ili polugotovi prehrambeni proizvodi koji sadrže oko 75% kuhinjske soli, a 15% mi sami dodajemo u hranu koja sadrži više soli od morske vode, a znamo koliko je neugodno kad se nje nagutamo. Iz prirodnih izvora unosimo samo 5 g soli, što je dovoljna dnevna potrošnja bez dodavanja soli. Nažalost, u nas se unosi dnevno 12 do 16 g, a preporuka je za djecu do jedne godine života 1g/24 sata, a sedam do deset godina 4g/24 sata, a za odrasle maksimalni dnevni unos ne bi smio prelaziti 6g/24 sata. Jedan je skupina japanskih zunanstvenih istraživača ustanovila da se može zdravo živjeti i od 0,2g soli dnevno. Očekuje se znanstveni podatak istraživanja u Hravtskoj o točnom dnevnom unosu soli pučanstva u Hrvaskoj, a pretpostavlja se da iznosi oko 16 g na dan što je zabrinjavajuće. Prijetnja ljudskom zdravlju proizlazi iz konzumiranja pekarskih proizvoda kao što su „slanci“. U kilogramu kruha ima 5g soli. U litri mlijeka 2g. U pizzi je 60% soli, preslane su razne grickalice, gotova jela i juhe koje su 300% slanije, umaci i začini iz vrećica, slani proizvodi od krumpira, hrana u restoranima, u lazanjama je 40%, kobasice sadrže soli 100%, slanina 200%, sušena riba 190%, sirevi edamer, parmezan, feta 130%, krekeri 60%, čips i kečap 110%, kornfleks 110%, šunka 150% itd. O ovim istraživanjima i podacima treba svakodnevno voditi računa pri konzumiranju, jer se iz nekoliko raznih namirnica dnevno povećava količina unosa soli i rizik. Smanjenim unosom soli smanjila bi se učestalost povišenog krvnog tlaka kao tihog ubojice za 30%. Koji je cilj ovog prikaza i zašto sam izabrao ovu vrlo aktualnu temu za jubilarni deseti broj godišnjaka? Cilj je informirati i izazvati poticaj za umjereni unos asoli, posebno u Slavoniji i idntificirati skrivene izvore i izbjegavanje hrane s mnogo soli, kao i loše navike dosoljavanja hrane kada to nije potrebno. Isto tako cilje je postići da se akciji priključe i proizvođači namirnica, primjerice „Podravka“. Ekonomski učinak akcije je velik.  

Svake godine od 2. do 8. veljače organizira se Svjetski tjedan svijesti o štetnosti soli, nazvan WASH, (što je engleska skraćenica World Action on Salt and Helat u koju je uključeno 76 država, među njima i Hrvatska) s posebnim naglaskom na namirnice u kojima se skriva sol, a ističe važnost borbe protiv prekomjernog unosa unosa soli. Štetnost prevelike količine soli bila je tada kao i danas velika iako je Homer govorio da je sol „božanstvena“. FINSKA je među prvim državama još u 1970. godini shvatila da je sol u velikim količinama štetna i u dnevnom je tisku Vlada upozoravala i informirala pučanstvo, a nakon toga donijela Zakon o količini soli u prehrambenim proizvodima! Hrvatska se tek 2008. godine prvi put uključuje u ovakvu akciju. Prema jednoj stručnoj analizi o smrtnosti od srčanih bolesti i bolesti krvnih žila, a zbog povišenog krvnog tlaka, smanjenje soli sa 10-12 g/dan, što je Europski prosjek, na 5-6g/dan, kako predlaže Svjetska zdravstvena organizacija u Velikoj Britaniji, spriječilo bi godišnje 35.000 smrti zbog mozgovnog udara i bolesti asrca i dodatnih 35.000 nesmrtonosnih događaja! Prema ovim podatcima svjetsko pučanstvo uzimanjem soli do 6 g/dan spriječilo bi oko 2,5 milijuna smrti na godinu. Inicijativa Europske unije za osnivanje ptrekomjernog unosa kuhinjske soli CASH (Consensus Action on Salt and Healt) je 2007. godine pripremila strateški dokument s inicijativom za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli a najveći prioritet dan je preporuci Svjetske zdravstvene organizacije za maksimalni dnevni unos kuhinjske soli od samo 5 g na dan. U tom dokumentu podizanje savijesti treba provoditi na nacionalnim razinama uz pomoć Vlada, a da se u svakoj državi odredi unos soli prema 24 satnom izlučivanju soli u mokraći. Plan ima 5 glavnih točaka:

1. prikupljanje podataka

2. industrija hrane treba nastojati smanjiti sol za 4% godišnje u svojim prehrambenim proizvodima i postići neprimjetno privikavanje potrošača na manje slanu hranu,

3. koordinirati pregovore s proizvođačima,

4. podizanje svijesti populacije o problemu u medijima , zdravstvenim organizacijama, školama i industriji,

5. praćenje rezultata akcije u državama EU U Hrvatskoj su nastale temeljne postavke inicijative za smanjenje soli CRASH (Croatien Action on Salt and Healt) s motom „Manje soli više zdravlja!“ Konačan uspjeh programa za smanjenje soli u prehrani, posebno djece i starijih osoba, bit će podizanje svijesti o problemu soli kao otrova u hrani i štetnog za zdravlje i izbjegavanju bolesti.

 Program se može ostvariti samo suradnjom svih i prehrambene industrije uz potporu Vladinih institucija. Predlaže se kontrola u društvenim restoranima, dječjim vrtićima, školama, ukloniti sol sa stolova, izuzevši ako gost to izričito traži. Nadam se da će se „Podravka“ konačno nastojati pridružiti ovim naporima pa će se i moja inicijativa i doprinos ovom aktualnom problemu možda ostvariti nakon proteklih 20 godina. Počnimo od sebe, svojih prijatelja i obitelji, mijenjamo loše prehrambene navike!

 Ovaj tekst mr. sc. Dragoljuba Kocića, dr. med. objavljen je u Godišnjaku broj 10 Ogranka Matice hrvatske Nova Gradiška.  

Related Post

GLAZBA I ZDRAVLJE

Autor - 05/10/2011 0
Postoji li uzajamna sveza između glazbe i zdravlja?Može li glazba utjecati na naše zdravlje dobro ili loše? O tomu ne…

NAŠE ZDRAVLJE I REUMATIZAM

Autor - 13/06/2012 0
Kad zaboli u mišićima, kralježnici ili zglobovima prolazno ili opetovano,posebice pri promjeni klimatskih uvjeta,kažemo:“opet me pati reuma!“ Reumatske tegobe i…

ŠTO JE TO HOSPICIJ?

Autor - 28/12/2011 0
“Što je to hospicij?” – upitao me čitatelj ove rubrike jer je čuo da se u Rijeci gradi prvi hospicij…