OTIŠLA U MIROVINU: Prof. Vesna Kolić Klikić ostavila zavidne radove iz etnologije

846 0

Prenosimo iz Novogradiškog godišnjaka

Prof. Vesna Kolić Klikić, muzejska savjetnica u Gradskom muzeju Nova Gradiška, otišla je u mirovinu ostavljajući iza sebe zavidne radove iz etnologije s kojima je dala velik doprinos u očuvanju naslijeđa i kulturnog blago svoga naroda i novogradiškog kraja.

Promovirana zbirke pjesama RASPJEVANI OROZ , autorice prof. Vesne Kolić Klikić

Svi koji su 17. svibnja  2019. godine  došli  u gradski muzej, nisu požalili. Povodom Međunarodnog dana muzeja, koji se obilježava 18. svibnja,  promovirana je, hvale i pažnje vrijedna,  zbirka pjesama RASPJEVANI OROZ, autorice prof. Vesne Kolić Klikić.

Bila je to uistinu  raspjevana  promocija zbirke koja  sadrži dvije tisuće deseteračkih dvostihova, koji se pjevaju u melodiji bećarca, drumarca, svatovca i pokladarca. Autorica ih je  u raznim prigodama desetljećima  bilježila  na salvetama, dlanu  i svemu ostalom  na  čemu se mogao zabilježiti  dio života ljudi koji su se nakon, sigurno nelagodnog života, znali u  prigodama pjevajući razveseliti  i našaliti na svoj i tuđi račun.

Da se pjeva i svira,  pobrinula su se Kulturno-umjetnička društva  „Trenk“ iz Nove Gradiške  „Vrbje“ iz Vrbja,  „Matija Antun Relković“, „Drežnik“ iz Drežnik, „Batrina“ iz Batrine i  „Rešetari“ iz Rešetara, te čajo Marko Derežanin, koji je vodio promociju.

Autorica Vesna Kolić Klikić i Gradski muzej u Novoj Gradiški  sačuvali su  ovom zbirkom dio kulturne baštine koju je u studenom 2011. g. UNESCO upisao na reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. Najveći je dio zapisanih stihova pjevan u novogradiškom kraju, a tek ih je neznatan broj zapisan u požeškom i novljanskom kraju.

Promociju  je pratila etnografsku izložbu pod nazivom TO JE BILO DOSADINJE ( To je bilo dosadašnje). Izložbom su prezentirani pojedini svatovski likovi s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a načinjena je i rekonstrukcija sobe (kućara, kiljera) priređene za mladence.

O autorici i njenom dugogodišnjem radu, zbirci i izložbi  govorili u  ravnateljica Gradskog muzeja dr.sc.  Marija Mihaljević i viši kustos Miroslav Pišonić. Izložbu je otvorio gradonačelnik Vinko Grgić.

Promocija knjige „Vino pije tko vinograd sadi“ i istoimena izložba

  Nakon Promocije knjige Vino pije tko vinograd sadi“,  autorice Vesne Kolić Klikić,   Gradskom muzeju otvorena je 4. listopada  i  istoimena izložba, koja, kao i knjiga, govori o  povijesti  vinogradarstva i vinarstva  u  novogradiškom kraju.

  -Prigoda je predstaviti završetak i rezultate dugogodišnjeg istraživačkog projekta naše kolegice Vesne Kolić Klikić. Riječ je o izložbi  i knjizi  Vino pije tko vinograd sadi“  koju je Miroslav Pišonić  grafički oblikovao, a lekturu obavila  prof. Natalija Golovorški- kazala je  dr. Marija Mihaljević.

Autor postava izložbe  bio je  Miroslav Pišonić, Vesna Kolić Klikić  pripremila je izloške, a odabir  je obavila Jelena Kovre.

-Izložba pokazuje  da je vinogradarstvo bilo značajna djelatnost koju su naši preci promovirali  na velikim gospodarskim izložbama na  kojima su   dobivali  značajna priznanja- kazao je, otvarajući izložbu,  Franjo Matijašević, predsjednik  Udruge vinogradara i voćara „Slavča“.


Prof. Vesna  Kolić Klikić,  muzejska  savjetnica u  Gradskom muzeju  Nova Gradiška,  otišla je  u mirovinu ostavljajući iza sebe zavidne   radove iz etnologije  s kojima je  dala velik doprinos u  očuvanju   naslijeđa  i  kulturnog blago svoga naroda i novogradiškog kraja.


Posebno mjesto autoričina interesa za etnološke teme zapadne Slavonije zauzelo je tradicijsko odijevanje, koje je kao zaseban projekt počela sustavno istraživati 2001. Prvi je dio projekta bio  vezan uz istraživanje ženskog odijevanja, a rezultati su tiskani 2007. u monografiji „Ženske narodne nošnje zapadne Slavonije-Požega, Pakrac, Novska i Nova Gradiška“.

Drugi je dio projekta vezan uz istraživanja o tradicijskom odijevanju muškaraca, a počeo je 2008. i tiskan  2015. godine u  monografiji  „Muške narodne nošnje zapadne Slavonije“. Obje čine zaokruženu cjelinu tradicijskog odijevanja na prostoru zapadne Slavonije i temelj su za daljnja istraživanja pojedinih lokalnih sredina. Na istraživanom su se prostoru smjestila 392 sela, provedena su na 92 lokaliteta i prikupljeno je ukupno 159 iskaza. Monografija je bogato popraćena slikovnim prilozima, iskazima, povijesnim prilozima i literaturom.


 

 

Related Post