ZAGREB/OSIJEK 2. srpnja 2011. – Hrvatska u 2011. ima 4,290.612 stanovnika, pokazali su preliminarni rezultati ovogodišnjeg popisa, koje je jučer predstavio Državni zavod za statistiku (DZS). Iako bi to, u usporedbi s popisom iz 2001. godine, kada je u našoj zemlji izbrojano 4,437,460 stanovnika, značilo kako
je Hrvatska izgubila više od tri posto stanovništva, realnost ipak nije tako crna. Prema riječima ravnatelja DZS-a Ivana Kovača, na ovom je popisu došlo do promjene u statističkoj definiciji ukupnog stanovništva, a otuda i golema razlika. “Ako bi se primijenile definicije iz prethodnog popisa, rezultati bi bili gotovo na istoj razini”, istaknuo je Kovač.
Većih promjena nema i kad je riječ o poretku najvećih gradova u Hrvatskoj. Jedina značajnija promjena jest ta da je Velika Gorica pretekla Slavonski Brod i tako postala šesti najveći grad u Hrvatskoj. Zagreb je, dakako, ostao najveći grad, a u odnosu na prošli popis – usprkos “nepovoljnijem” načinu izračuna – čak je i povećao broj stanovnika, pa će se u službenim statistikama od sada voditi kako ih ima 792 tisuće.
Osijek je sa svojih 107,784 stanovnika zadržao četvrto mjesto ispred Zadra (75,082), a ostao bi četvrti čak i kad bi se računalo samo uže središte grada, u kojem živi 83,496 ljudi. Ono što može zabrinuti jest činjenica da bi Osijek izgubio dio populacije sve da su i izračuni bili prema staroj metodi, dok je istovremeno Zadar povećao broj stanovnika, i to za tri tisuće. Inače, statistike pokazuju kako u pet najvećih županija živi polovina stanovništva Hrvatske.
Slavonske županije 2001. godine zajedno su imale 891.259 stanovnika, a nakon ovog popisa brojka se osjetno smanjila i jedva prelazi 800 tisuća. Preciznije, u pet slavonskih županija živi ukupno 806,192 ljudi, što predstavlja 18,79 posto stanovništva Hrvatske. Udjel Slavonaca u ukupnom stanovništvu Hrvatske, prije deset godina, bio je 20,08, a to jasno govori o depopulacijskim trendovima na istoku Hrvatske. A o tome koliko je situacija ozbiljna, zorno govori podatak kako ni jedan slavonski grad, u proteklih deset godina, nije povećao broj stanovnika.
U odnosu na 2001. došlo je do velikog povećanja broja stambenih jedinica, gdje je zabilježeno porast od čak 20 posto, pa ih u Hrvatskoj sada ima 2.257.515. Od toga su 85 posto stanovi za stalno stanovanje, a preostalih 15 posto su vikendice, kuće za odmor i rekreaciju te objekti namijenjeni za radove u poljoprivredi. Najviše novih objekata je u Gradu Zagrebu, čak 74.000, a najveći porast gradnje stambenih jedinica imaju Zadarska i Šibenska županija. Što se tiče broja kućanstava, u Hrvatskoj ih je 1.535.635, a to znači da je nastavljen trend smanjivanja prosječnog broja članova kućanstva. Dok je prije 10 godina prosječno hrvatsko kućanstvo brojalo tri člana, sada je taj prosjek pao na 2,8. Na potpune rezultate popisa morat ćemo pričekati sve do iduće godine, kada će DSZ objaviti podatke i o vjerskoj, etničkoj, obrazovnoj i demografskoj strukturi stanovništva.
2011.
2001.
Osječko-baranjska
304.899
330.506
Vukovarsko-srijemska
180.117
204.768
Brodsko-posavska
158.559
176.765
Virovitičko-podravska
84.586
93.389
Požeško-slavonska
78.031
85.831
2011.
2011 (Uže središte)
2001.
OSIJEK
107.784
83.496
114.616
SLAVONSKI BROD
59.507
53.473
64.612
POŽEGA
26.403
19.565
28.201
NOVA GRADIŠKA
14.196
11.767
15.833








































































